JutarnjiLife
6. 2. 2017.
autor: Zrinka Korljan
SRBIJA
TAJANSTVENA SKUPINA 'LEVIJATAN' STRAH JE I TREPET ZLOSTAVLJAČA
Postali su balkanska senzacija: 'Ako neće policija, mačke i pse odsad štitimo mi!'
Kada su mediji počeli o njima negativno izvještavati, Levijatani su odgovorili u svom stilu - objavili su fotografiju na smrt zlostavljanog psa koja je zgrozila javnost
Oni su postali prava balkanska senzacija kada je riječ o skrbi za napuštene i zlostavljane životinje. Iz Srbije su, nose fantomke, ne zna se tko su ni koliko ih točno ima, ruke su im vrlo snažne i oslikane tetovažama, a sasvim je sigurno da ih nijedan zlostavljač pasa ili mačaka ne bi želio susresti u mraku.
Ni bilo gdje drugdje, zapravo. Okupili su se pod imenom Levijatan, a na Facebooku ih prati gotovo 35 tisuća ljudi iz regije.
Zaštitnici
U intervjuu koju su dali portalu Espreso.rs kažu kako je njihovo udruženje zapravo skupina mladih, buntovnih ljudi, koji su na pomalo neobičan način odlučili pokazati koliko je društvo bolesno. Ne sankcionira se zlostavljače životinja pa oni slobodno šeću naokolo i ne prezaju ponoviti svoj zločin. Dapače, neki od njih se na društvenim mrežama ili po susjedstvu hvale time što su učinili, a pravosuđe ih ne sankcionira.
Zašto i bi kad su žrtve napušteni, ničiji psi s ulice, za koje nitko ne mari. Srbija, naime, nije baš napredovala u rješavanju problema napuštenih pasa.
- Poruka za zlostavljače je jasna: ne radite životinjama ono što ne biste voljeli da netko radi vama - kažu levijatanovci suptilno, nadajući se da će svi oni koji su potencijalni zlostavljači razmisliti o tome mogu li svoje životne frustracije riješiti na drugi način. Za one koji ih nisu shvatili ispod jedne su slike jasno napisali - Ne diraj životinje, naći ćemo te.
Loš odjek
Srpske novine raspisale su se o njima uglavnom negativno. Blic je tako njihova vođu Pavla prikazao u vrlo negativnom svjetlu. No, levijatanovci su odgovorili na svoj način - objavili su sliku psa koji je teško ozlijeđen, a potom bačen u šaht da umre.
Spašen je i zbrinut, a aktivisti su uz objavu fotografija ozlijeđene životinje koje izazivaju mučninu ostavili i pitanje: hoćete li angažirati državno tužiteljstvo da istraži ovaj slučaj?
- Na sreću je opet netko s fantomkom ili bez nje spasio ovog mučenika. Pas se nalazi kod jedne djevojke u Nišu i na sigurnom je. Informacije koje imamo su da je izboden vilama za sijeno i da su mu izbijeni zubi. Hoćete li sada dići medijsku hajku na nakazu koja je ovo učinila, na nečovjeka, gnjidu i nakazu? - zapitali su bijesno srpske novinare.
Prijetnje smrću
Nakon objave tih tekstova u novinama, počeli su dobivati i prijetnje s lažnih Facebook profila. Nepoznate osobe tako im prijete da će ubiti njih ili njihove pse ili sve skupa, ovisno o inspiraciji autora poruke. No, njih takve poruke nimalo ne plaše. Kažu kako nijednu od prijetnji nisu prijavili niti namjeravaju. Stotine pratitelja daje im potporu u borbi za prava životinja.
U SAD-u je krajem 2016. godine izišla iz tiska svjetska antologija haiku-poezije o životinjama pod naslovom EVERY CHICKEN, COW, FISH AND FROG - Animal Rights Haiku, antologičara Roberta Epsteina, u kojoj je nekoliko animalističkih pjesama Ane Horvat (iz zbirke Čučerski haiku za Emily), naravno, prevedenih na engleski..
Donosimo naslovnicu te američke antologije, a prevedene pjesme Ane Horvat, osnivačice i predsjednice udruge, mogu se pročitati u rubrici POEZIJA I PROZA web-stranice udruge www.drugaprilika.hr.
Udruga Druga prilika je vrlo ponosna! Još će u svijetu mislili kako u Hrvatskoj toliko vole životinje da im pišu pjesme, a kad tamo - pišu im zakone o ubijanju napuštenih životinja u skloništima!
14. studenoga 2016.
EMOTIVAN POZIV
Cijelo mjesto došlo na oproštajnu šetnju omiljenog starog psa Walnuta
Poziv na društvenim mrežama privukao je toliko broj ljudi s kućnim ljubimcima da se šokirao i pokretač akcije Mark Woods
Sve je počelo na društvenim mrežama kao oproštaj od najboljeg prijatelja kojim je Mark Woods iz engleskog Cornwalla želio zahvaliti svom bolesnom psu Walnutu (Orah) na 18 zajedničkih godina.
Mark je pokrenuo akciju #walkwithwalnut (šetnja s Walnutom) i pozvao sve koji žele da se priključe njemu i njegovu starom i bolesnom četveronožnom ljubimcu u posljednjoj šetnji prije nego što Walnuta eutanaziraju zbog teškog zdravstvenog stanja.
Nadao se da će mu se priključiti barem najbliži prijatelji koji su se i inače svakodnevno sa svojim psima šetali s njim i Walnutom do obližnje plaže, no reakcija sumještana, ali i stanovnika okolnih mjesta potpuno ga je iznenadila.
Na posljednju šetnju dobroćudnog Walnuta stiglo je nekoliko stotina ljudi sa svojim kućnim ljubimcima, a cijeli događaj privukao je i pažnju medija pa je BBC o svemu snimio dokumentarac.
Walnut, koji je s Markom otkad je bio štene, prije posljednje šetnje na Port beach dobio je slasni hamburger i kolač za pse, a većinu šetnje proveo je u rukama svog vlasnika jer je nekoliko dana uoči događaja doživio i moždani udar te više nije bio u mogućnosti samostalno hodati.
Brojem okupljenih bili su iznenađeni i sami sudionici šetnje, a nakon emotivnog Markova govora na plaži rijetki su bili oni koji nisu pustili suzu.
Prvi (čini se i jedini na svijetu!) ulični spomenik nadahnut i posvećen napuštenim psima nalazi se u Ciudad de México,
glavnome gradu Meksika. Skulptor je, nažalost, na internetu ostao nezabilježen.
Od sada, FBI tretira okrutnost nad životinjama kao kazneno djelo prvog razreda. Ranije su se zločini s oznakom okrutnosti nad životinjama grupirali s 'ostalim', manjim kaznenim djelima. Zbog takvog sustava bilo je teško pratiti i progoniti počinitelje okrutnosti nad životinjama, poput ubojstava i zlostavljanja, te je stoga FBI definirao okrutnost nad životinjama kao zločin. Promjena se temelji na istraživanjima koja pokazuju da serijski ubojice i drugi nasilni kriminalci često počinju činiti svoja zlodjela na životinjama. Prema priopćenju FBI-a, kategorija okrutnosti nad životinjama bit će podijeljena u četiri potkategorije: zanemarivanje, namjerno zlostavljanje i mučenje, organizirano zlostavljanje (što uključuje borbu pasa i pijetlova) i seksualno zlostavljanje životinja.
SHE, 9. 7. 2016., Knjige i glazba, Kućni ljubimci
Mirjana Krizmanić: “O životinjama i njihovom ljudima”
O životinjama i njihovim ljudima”, nova knjiga najčitanije hrvatske autorice i ugledne psihologinje Mirjane Krizmanić, upravo je izašla u izdanju V.B.Z.-a. U njoj profesorica Krizmanić piše o dobrobitima koje nam donosi suživot s kućnim ljubimcima i želi nam skrenuti pozornost na jednu bitnu stvar: životinje svojom ljekovitom privrženošću svakodnevno unose radost u svijet oko nas. Druženje s našim životinjskim prijateljima iscjeljujuće je, a na koje sve načine životinje blagotvorno utječu na naše emocionalno i fizičko zdravlje, možete pročitati u ovoj knjizi.
Usto što su naši vjerni životni suputnici, životinje nam na različite načine pomažu u svakodnevnom životu. Ova knjiga obiluje zanimljivim informacijama o terapijskim i rehabilitacijskim životinjama, psima vodičima, životinjama koje sudjeluju u različitim vrstama liječenja ljudi te pomažu u spašavanju tijekom poplava, požara ili ratnih stradanja. Autorica nastoji osvijestiti sve ove spoznaje o životinjama i potaknuti nas da promijenimo uvriježene stavove o njima i prihvatimo ih kao odane, doživotne suputnike i suradnike.
Ova knjiga nudi i odgovore na pitanja koja si najčešće postavljamo (ili bismo si ih trebali postavljati) kad se odlučimo udomiti kućnog ljubimca: primjerice koju vrstu životinje odabrati, kako pripremiti djecu za dolazak kućnog ljubimca, kako podijeliti obaveze oko brige o kućnom ljubimcu, kako preboljeti gubitak kućnog ljubimca…
“O životinjama i njihovim ljudima” poučna je i zabavna knjiga koja će razveseliti mnoge ljubitelje životinja i vlasnike kućnih ljubimaca, ali i otkriti im nove činjenice o suživotu s njima.
Mirjana Krizmanić i jedna od njezinih mačaka
Magazin.hr
7. 5. 2016.
HEROJ: Riskirao vlastiti život da spasi psa koji je visio s balkona
Nakon što je primijetio da pas visi s balkona i da mu prijeti smrtna opasnost, ovaj muškarac je učinio nešto što bi malo ljudi učinilo i pri tom riskirao vlastiti vlastiti život.
Ovo je samo još jedan od dokaza da još uvijek ima dobrih i suosjećajnih ljudi. Svojim hrabrim činom, ovaj je čovjek spasio životpsu. Morate priznati da je malo ljudi koji bi imali hrabrosti ovako nešto učiniti.
------------------------------
IN MEMORIAM Etelki Merk
Ove se godine navršava pet godina od smrti požrtvovne zaštitarke životinja Etelke Merk iz Bačke Topole.
Njezina ljubav i trud nisu zaboravljeni.
Podsjećamo:
POLITIKA, 9. 3. 2011.
A. Isakov
U požaru stradala vlasnica azila za pse
Sveća je moguć uzrok požara, jer je azil ostao bez struje zbog duga od 45.000 dinara.- Oko 600 životinja zbrinuto na Salašu 116
Bačka Topola – Mr Etelka Merk (48) izgubila je život u noći između ponedeljka i utorka u kući na salašu koji je pretvorila u Azil za napuštene pse i mačke. Vatrogasci su izašli na udaljeni, teško pristupačni salaš na poziv upućen sa autoputa, ali Etelki nisu mogli da pomognu. >> Pročitaj celu vest na sajtu Politika << Iako je u kući živela sama sa petogodišnjim sinom, veća nesreća je izbegnuta jer je dete prenoćilo kod prijatelja u Bačkoj Topoli. U Azilu je u trenutku požara bilo smešteno oko 500 pasa i 100 mačaka, i životinje su ostale nepovređene.
Predrag Jovanović, prijatelj i saborac Etelke Merk u borbi za zbrinjavanje pasa lutalica kaže da još nisu dobili izveštaj policije o tome šta je dovelo do požara, ali pretpostavlja da je uzrok sveća ili vatra iz peći na koju se grejala, jer joj je pre nekoliko dana isečena struja zbog duga od oko 45.000 dinara.
– Etelka je molila za pomoć na sve strane kako ne bi došlo do ekološke katastrofe, i uz pomoć nekoliko dobrih ljudi uspela je da prepolovi dug od 80.000 dinara. Međutim, iako je ona zbrinjavala pse lutalice iz bačkotopolske opštine, od nadležnih nije dobila pomoć za ovaj problem – kaže Jovanović za „Politiku”.
Akademska slikarka Etelka Merk je na izolovani salaš u opštini Bačka Topola došla 2001. godine i ovde je, nakon što je rasprodala svoju imovinu u Beogradu, zbrinula pse iz jednog zatvorenog azila u Beogradu. Po rečima našeg sagovornika, došla je sa 200 pasa, ali to je bilo pre 10 godina. Ti psi su u međuvremenu uginuli, a u njen Azil je svakodnevno komunalno preduzeće „Komgrad” donosilo pse i mačke lutalice. Ona je sve prihvatala, ali pomoć zajednice je bila neodgovarajuća.
Jovanović kaže da je Etelka Merk od stranih donacija dobijala određenu veterinarsku pomoć, kao i pomoć u hrani. Većinom je hranu za ljubimce uspevala sama da obezbedi zahvaljujući saradnji sa mesarama iz okoline, kao i sa društvima za zaštitu životinja iz Beograda i Novog Sada. Međutim, njen problem je bio plaćanje materijalnih troškova poput goriva i struje. Situacija se pogoršala kada joj je nedavno oduzet automobil „lada niva” za koji više nije mogla da plaća lizing, a bez kojeg je, opet, izlazak sa salaša bio gotovo nemoguć. Upravo zbog toga, u noći tragedije, ostavila je sina kod prijatelja kako bi mogao da ide u vrtić.
Jovanović kaže da je opština pomogla možda u dva navrata sa iznosima do 20.000 dinara, ali da je za nju jedino rešenje bilo da mesečno dobija ovakvu finansijsku pomoć, jer je zbrinjavala pse i mačke lutalice. Prema rečima Predraga Jovanovića u azilu ima hrane za još dva do tri dana.
Atila Babi, predsednik opštine Bačka Topola u izjavi za „Politiku”, međutim, tvrdi da je opština pomagala čak i više nego što je to bila obavezna.
– Ovde su smeštani psi iz drugih sredina, a svega 30 ili 40 pasa godišnje iz Bačke Topole – tvrdi Babi.
On kaže da u stvari se i ne zna koliko pasa ima u Azilu i da očekuje da radnici opštine odu i izbroje životinje na tom salašu. A, onda sledi, teži zadatak, pronaći novi smeštaj za njih.
– Zvali su me iz više društava za brigu o životinjama i svi pitaju šta će biti sa psima i mačkama iz Azila, ali niko od njih ne nudi pomoć – kaže Babi.
Predsednik ove opštine dodaje da oni sa Etelkom Merk nikada nisu imali nikakav zvaničan dogovor o saradnji, ali priznaje da je kod nje opštinsko komunalno preduzeće uredno odnosilo pse lutalice sa ulica Bačke Topole
Predsednik opštine Bačka Topola Atila Babi rekao je sinoć da su zbrinute sve životinje u azilu na Salašu 116, i da će se o njima privremeno starati Javno komunalno preduzeće „Komgrap“ iz tog mesta.
Još o Etelki Merk na:
Žilet-žica na slovenskoj granici opasnija od krivolovaca
Ograda podignuta na granici radi kontrole ulazaka izbjeglica osakaćuje i ubija divlje životinje
Foto: Marko Jurinec/PIXSELL
Autor:
Petra Balija
Razderane kože i prerezanih mišića sve do kostiju te gotovo odsječene noge, izranjavanu su mladu košutu pronašli stanovnici Bregane.
Uspjela se provući kroz "žilet-žicu" koja je postavljena na granici sa Slovenijom. Vrlo je brzo ozljedama i podlegla. Prva je to žrtva, no sigurno neće biti i jedina, upozoravaju lovci Lovno-uzgojnog bazena Žumberak-Gorjanci, žice koja bi trebala biti barijera migrantima. Dvije košute stradale su i kod Vrbovskog, a stradavaju i na mađarskoj granici. I oni, kao i Hrvatski lovački savez, Javna ustanova Zeleni prsten Zagrebačke županije, Park prirode Žumberak-Samoborsko gorje, ali i stručnjaci Šumarskog fakulteta, složni su – žičane ograde moraju se pod hitno maknuti.
– Ova kod Samobora proteže se šest kilometara uz potok Bregana. Stoljetni su to migracijski putevi divljih životinja. Žica je postavljena uz vodotoke pa je životinjama i onemogućen pristup pojilištu – kaže Marijan Lukšić, predsjednik koordinacijskog odbora Lovno-uzgojnog bazena s hrvatske strane.
Zbog poginule su košute i problema koji će s vremenom postati i veći sazvali i sastanak sa slovenskim lovcima. Zaključak: premjestit ćehranilišta, solišta i pojilišta na 500 metara od žice, obilježiti ogradu fluorescentnim trakama te postaviti zvučna plašila.
– Žica je sad vidljiva, ali što će biti na proljeće kad obraste? – pita dr. Kristijan Tomljanović sa Šumarskog fakulteta. Gradonačelnik Samobora Krešo Beljak naglašava da žica na tom mjestu nikada nije postojala, a sad Breganu dijeli na dva dijela. Tajnik HLS-a Ivica Budor dodaje kako žica nije prepreka za ljude, koji je vrlo lako prijeđu, a čini veliku štetu životinjama.
– Obilaze je i krivolovci, što životinje dodatno desetkuje – upozorava Lukšić.
-
19.10.2015.9.portal SIB.hr/Radio Baranja
FOTO: János Horváth (Facebook)
Mađarski premijer Viktor Orban donio je odluku o postavljanju bodljikave žice duž mađarske granice s hrvatskom kako bi se spriječile izbjeglice i migranti u ilegalnom prelasku granice. Međutim, istom tom bodljikavom žicom učinjena je golema šteta životinjskim migracijama što će ostaviti ogromne posljedice po divljač, ponajviše jelensku.
O tome je prvi puta u programu Radio Baranje progovorio načelnik Općine Petlovac Milan Knežević u telefonskom razgovoru za emisiju Brifing još na početku migracijske krize 21. rujna.
- Bodljikava ograda djeluje uistinu zastrašujuće. Od Duboševice do Torjanaca odvija se masovna migracija divljači, a sada će štete biti velike... rekao je Knežević.
Na službenoj Facebook stranici 'Romulić i Stojčić multimedia studio' objevljen je VIDEO snimljen na hrvatsko-mađarskoj granici u Baranji u kojem se vidi krdo jelenske divljači kako prolazi u ogradu. Prije bodljikave žice, preko granice ih je prelazilo i po nekoliko tisuća u krdima.
- Žica koju Mađari postavljaju na granice oštricama reže meso do kosti. Nema tog novca koji bi bio vrijedan toga da se neko dijete ozlijedi ili, još gore, pogine. I zato sam Mađarima odbio prodati žicu za njihove ograde. Za taj bih posao dobio pola milijuna eura, no taj novac nije ništa u usporedbi s ljudskim životom, rekao je to 40-godišnjiMurat Ekrek, suvlasnik njemačke firme Mutanox, specijalizirane za izradu raznih vrsta ograda i žica, piše Večernji list.
Naime, Mađari nisu naručili običnu bodljikavu, već tzv. oštru bodljikavu žicu. Umjesto zubaca, ona uzduž središnje žice ima poslagane oštrice koje poput britve nanose ozljede.
- Takva vrsta žice ima svoju namjenu – postavljaju je na vrh ograda u zatvorima, oko zračnih luka, njome se štite brodovi od piratskih napada, zaustavljaju kriminalci. A izbjeglice to nisu. Oni samo bježe od rata. A kamo? U žicu koja će ih masakrirati. Nismo mogli prodati. Etika nam je to branila, kaže Murat.
Za detaljnije pojašnjenje situacije pitali smo i mag.ing. zootehnike, Gorana Andraševića:
- Ova ograda naprasno je zapriječila migracijske putove divljači koje ona svakodnevno prelazi već tisućama godina. Broj jelenske divljači koja je u nagomilanim krdima prelazila iz Mađarske u Hrvatsku ponekad je iznosio više od tisuću grla. Sigurno je da će divljač biti „kolateralna žrtva“ postavljanja ograde, u kojoj mjeri teško je reći , no matični fond pojedinih životinjskih vrste mogao bi biti ugrožen ovom nesretnom pojavom.
Divljač je navikla bez ikakvih prepreka kretati se šumama i poljima te nije svjesna opasnosti ograde. Kod mjesta Luč nedavno je zabilježeno stradavanje srnjaka u žici, a sada smo svjedoci stravičnih slika izmasakrirane košute nedaleko graničnog prijelaza Udvar. Ograda je problem i za divlje svinje, koje se rujući povrjeđuju na ovu žicu oštru poput žileta. Nažalost, nadležne institucije još nisu dali konkretne prijedloge kako pomoći divljači u novonastaloj situaciji. Jedina konkretna mjera tek je zabrana lova na području uz granicu s mađarske strane.
Jutarnji list
UZNEMIRUJUĆI VIDEO: ONI PROLAZE NEKAŽNJENO! Djeca i odrasli iz zabave muče, tuku i ubijaju pse, a najdraža meta su im bespomoćni štenci
Autor: Zrinka Korljan
Objavljeno: 06.12.2015
Jedan Rom odlučio je javno progovoriti o tome što se događa u njegovu selu
U 12 naselja Međimurske županije svakodnevno se zlostavlja, muči i ubija pse na najokrutnije načine, a organiziraju se i borbe pasa. Za ta nedjela, unatoč zakonskim propisima, počinitelji uglavnom ne odgovaraju. Zbog toga su još hrabriji kada se treba iživljavati na nedužnim stvorenjima: životinje vješaju na stabla, vuku po ulici, vežu na tračnice... Nezamislive okrutnosti već su dugo dio svakodnevice u tim naseljima, a nitko ne reagira. Lokalne i županijske vlasti tvrde: nemoćni smo. Riječ je o velikom broju životinja, ističu, i ne mogu ništa učiniti kako bi trajno riješili problem. Mogu samo vatrogasno reagirati kad se situacija omakne kontroli.
Jedan Rom odlučio je javno progovoriti o tome što se događa u njegovu selu, Pribislavcu, ali i u drugim mjestima. Kristijan Balog je predsjednik Vijeća romske nacionalne manjine u svojoj općini, a uz to je i na čelu Udruge mladih Roma. I sam ima psa, kojeg njegova supruga i kći obožavaju, zbog čega je i odlučio progovoriti. Ne boji se osvete svojih sumještana i kaže - zločini trebaju prestati.
Ljudi čudovišta
- U zadnje su vrijeme u romskim naseljima borbe pasa svakodnevne, iako svi znamo da je to ilegalno. Životinje se masovno zlostavljaju, na njima se iživljava - ljudi ih tuku, vješaju, razapinju, režu, stave ih na lanac i vuku po cesti... Strašno je što to podjednako čine i djeca i odrasli, a svima im je to vrlo smiješno i zabavljaju se. Nedavno su dječaci od desetak godina na ruke navukli radničke rukavice, uzeli skalpel i prerezali štene po pola. Ono je cviljelo, pokušavalo se oteti, rekli su mi da je doslovno vrištalo od bolova i panike, ali dječacima je to bilo zabavno - kaže Kristijan.
Ono što nam priča zvuči užasno, a on kaže: četiri godine to mi je svakodnevnica, četiri godine gledam svoje prijatelje iz škole i susjede kako se ponašaju kao prava čudovišta. Jedan njegov prijatelj iz škole nedavno mu se hvalio kako organizira borbe pasa i kako je upucao nekoliko životinja. Kristijana je to šokiralo, a prijateljstvo je nakon tih priznanja zauvijek okončano. Najgore je u naselju koje se zove Kuršanec. To je, kaže Kristijan bez uvijanja, doslovno leglo zla. Najstrašnije noćne more ništa su u usporedbi sa zvjerstvima koja se tamo događaju. Normalnim ljudima teško je zamisliti na koje sve načine umiru psi u tom mjestu.
Osmijesi na licima
- Prije mjesec dana vidio sam dva dečka koja su uzela štene i zavezala za ga prugu. Sve četiri noge su mu zavezali za tračnice. Vlak tom prugom prolazi svakih pola sata, što su oni znali, pa su ga zavezali par minuta prije dolaska vlaka. Da sam bio brži, mogao sam spasiti to štene. I sad čujem tu paniku u njegovu cviležu i mogu osjetiti njegov strah. Ostao sam paraliziran kada sam vidio što su dečki nakon toga napravili: uzeli su šapice s pruge, one četiri male šape koje nisu postale krvava kaša, i slikali se s tim. Okinuli su selfie, s osmijesima na licu. Mislio sam da ću povratiti - kaže Kristijan.
U Orehovici se organiziraju borbe pasa, tvrdi, uglavnom pit bulova, a njima se dovode štenci kako bi na njima “vježbali”. Krv lipti na sve strane, mali psi pokušavaju pobjeći. Ne uspijevaju. Svi okupljeni, koji to gledaju, vrlo su sretni, dodaje: zadovoljno komentiraju kako je pas dobar za borbu. Puno životinja se ne želi boriti, pa ih u lancima vuku, udaraju, guraju u kavez u kojem se borba održava. Jedan njegov poznanik je zakrvavio ruke kada je izvlačio štene iz usta psa koji ga je zaklao i Kristijanu se hvalio kako je to dokaz da je pas vrhunski borben.
Najteži slučaj koji je vidio lako izdvaja: počinila su ga djeca. To je bilo najstrašnije od svega, priznaje. Štene su pretukli do smrti palicama, ali im to nije bilo zabavno, jer je nesretni psić brzo izdahnuo. Nakon toga su ga ugurali u usta jednom stafordu i nahuškali ga da ga vuče. Vlasnici pasa znaju tu igru: psu se ponudi konopac, koji on vuče s jedne strane, a vlasnik s druge. Igra je ista, samo što se u ovom slučaju radilo o truplu nesretne životinje. Potom su psa bacili na pod, udarali ga i skakali mu po glavi još neko vrijeme. Potom su otišli.
- Najstrašnije je što su se cijelo vrijeme smijali. Nisam to vidio uživo nego sam dobio snimku. Napravio ju je čovjek koji se jako bojao u tom trenutku izaći van i potjerati djecu, a shvatio je i da je štene uginulo i da ništa ne može promijeniti, pa je sve snimio da dokumentira tu okrutnost. Sretan sam samo što nesretna životinja nije bila živa kada su je koristili kao igračku, već je uginula prije, pa nije patila do samog kraja - priča potreseni Kristijan.
Zamotan oko sajle
Ima toga još: u Kuršancu su nedavno pasa zavezali za automobil i vukli ga po šljunčanom putu. Životinji je to šape pretvorilo u krvavu kašu, cvilio je u agoniji, a to je kod gledatelja izazvalo pravo oduševljenje, i mnogi su vozaču komentirali da je prava faca. Na kraju se pas zamotao oko sajle kojom je bio vezan za automobil i zavukao pod kotač, koji mu je prešao preko glave. Vozač, kao i publika, bili su razočarani jer je zabava prestala, pa se čovjek samo odvezao na smetlište, otkačio psa i bacio ga među otpad.
- Viđam takve stvari svaki dan, živim s tim ljudima i ne mogu više. Puno puta sam im objašnjavao da je to što čine moralno nakazno, kao i da je kršenje zakona, ali se ništa ne događa. Moja kći jako voli životinje i svaki tjedan plače jer je vidjela da je netko nešto loše napravio nekoj životinji. Kad vidi borbe, u panici utrči u kuću i viče mi da učinim nešto i da spasim psa. Ne spava tjednima zbog stvari koje je vidjela i zbog nje nešto moram učiniti. Zapravo, zbog nje, sebe, svoje žene i svojeg psa, zbog svih nas koji ne želimo živjeti u svijetu u kojem su takve stvari moguće - kaže Kristijan.
Smislio je plan: razgovarao je s načelnicom općine Pribislavec Višnjom Ivačić, kao i županom Matijom Posavecom. Svi oni svjesni su problema i obećali su mu pomoć. Prvi korak je jasan - Kristijan će voditi radionice u romskim naseljima na kojima će osim njega okupljenim Romima govoriti i svećenik. Pokušat će im zajedno objasniti da su stvari koje rade pogrešne. Još uvijek čeka da mu se odobre sredstva za održavanje tih radionica, ali vjeruje da će se to sigurno dogoditi. Nakon toga, nada se, slijedi azil. A tu u igru ulaze institucije države. Svi priznaju - problem postoji i svjesni smo da se nešto mora učiniti.
Višegodišnji problem
- Procjenjujemo da je tisuće pasa u romskim naseljima. Znamo za slučajeve zlostavljanja i uskačemo kad je problem, da ugasimo vatru, a onda opet sve puštamo na miru, jer drugačije ne možemo. Ovo je prevelik problem da bismo ga mi sami mogli riješiti. Upozoravali smo i policiju na borbe pasa, ali mi ne možemo ništa više osim toga. Riječ je o specifičnoj situaciji i molimo državu da nam pomogne - kaže Matija Posavec, međimurski župan.
U općini Pribislavec kažu kako ni oni sami ne znaju više što da učine. Godinama pokušavaju riješiti problem, ali ne uspijevaju. Načelnica općine Višnja Ivačić kaže da jedino što vlast, kao i građani koji je podržavaju, žele jest živjeti u miru. A ne da se ljudi dijele na one koji žive po pravilima i one koji ih krše bez sankcija.
- Prije nekoliko dana došla mi je u ured gospođa koja živi u blizini romskog dijela naselja i žalila mi se da je situacija nepodnošljiva. Pse se zvjerski maltretira, a tamo je općenito nered i mnogo problema. Slala sam dopise Županiji, kao i svim ministarstvima i uredima nacionalnih manjina, ali se ništa nije dogodilo. Čini mi se da je sad situacija izvan kontrole i da nešto hitno treba poduzeti da se kaos zaustavi - smatra Višnja Ivačić.
S njom se slaže i Darko Dania, načelnik općine Nedelišće. Kaže kako u ovom trenutku oko tisuću napuštenih pasa luta u romskim dijelovima naselja njegove općine. Da bi ih se zbrinulo, potrebno je oko 800 tisuća kuna. Da to može riješiti cijeli problem, kaže, pronašli bi način da sredstva osiguraju. No, to ne bi ništa promijenilo.
UZNEMIRUJUĆI VIDEO! Jeziva snimka maltretiranja štenca
Nemoćni građani
- Da ih mi zbrinemo, znamo da će ih oni opet nabaviti. Puno smo razgovarali s nadležnim institucijama, molili pomoć, ali ništa. Ostavljeni smo sami i nemoćni u situaciji u kojoj se u općini događaju teške povrede zakona, a nitko od nas ne može napraviti ništa da to zauvijek zaustavi - ističe Dania.
Do zaključenja ovog izdanja nismo od policije Međimurske županije dobili podatak o tome koliko su prijava o zlostavljanju pasa zaprimili, kao i jesu li informirani o borbama pasa i što poduzimaju da ih spriječe. Zakoni su jasni: onaj o zaštiti životinja zabranjuje organiziranje borbi i za kršenje te odredbe propisuje kaznu od 15 tisuća kuna, dok kazneni zakon za to počinitelju predviđa mogućnost zatvorske kazne do godine dana. Odredba je primjenjiva na sve gore opisane slučajeve: svako ubijanje životinje bez razloga, kao i teško zlostavljanje, trebalo bi okajati boravkom iza rešetaka. Takva su slučaja u našoj zemlji bila samo dva, a oba muškarca svojeg su psa usmrtili i pokušali usmrtiti u Zagrebu. Izvan glavnoga grada nitko drugi tijekom posljednjih 25 godina nije zatvorskom kaznom kažnjen za ono što je učinio životinji.
18.12.15. Psi za vješanje?
(web Prijatelja životinja)
Prijatelji životinja traže zajedničko djelovanje institucija zbog tragedije pasa i Roma u Međimurju
- Udruga je uputila prijave i dopise predsjednici države, nadležnim ministarstvima, Vladi, inspekcijama…
Nedavno razotkrivanje stravičnog postupanja prema psima u romskim naseljima Međimurske županije otkrilo je alarmantno stanje i nužnost hitne pomoći i psima i Romima. Osobito u naseljima Pribislavec i Kuršanec, psi su izloženi najmonstruoznijim zlostavljanjima, sakaćenjima i mučenjima, a velik broj pasa stradava u borbama pasa. Iako je dio javnosti zbog toga iskazao bijes prema Romima, činjenica je da su za zatečeno stanje jednako krivi svi oni koji žive u gradovima i koji se rješavaju neželjenih pasa ostavljajući ih u blizini romskih naselja, kao i svi oni koji su godinama šutjeli i nisu poduzimali ništa dok Kristijan Balog, predsjednik Udruge mladih Roma Međimurske županije, nije objavio šokantnu snimku zlostavljanja pasa.
Prijatelji životinja posjetili su jedno od romskih naselja u Međimurju, za koje se smatra da ima najbolju situaciju što se tiče odnosa prema životinjama, i ostali zatečeni lošim stanjem i prizorima čopora nekastriranih i bolesnih pasa po ulicama i pokraj svake kuće. Djeca šutiraju pse, a mještani nemaju osnovna znanja i informacije o postupanju prema životinjama. Prizori koji kao da pripadaju nekom drugom vremenu i nekoj drugoj državi zabrinjavajući su i svatko može svjedočiti da i psi i ljudi trebaju brzu i konkretnu pomoć.
Udruga Prijatelji životinja uputila je prijave Ministarstvu poljoprivrede i drugim nadležnim ministarstvima, Vladi, veterinarskoj inspekciji,Županijskom državnom odvjetništvu, Policijskoj upravi međimurskoj i predsjednici države, Kolindi Grabar-Kitarović, tražeći hitno rješavanje gorućega problema napuštanja, zanemarivanja i najsurovijih oblika zlostavljanja pasa u romskim naseljima Međimurske županije, koji postoji već godinama. Istaknuto je da se radi o vrlo složenom problemu čije rješavanje zahtijeva dugotrajan i uporan angažman i suradnju stručnjaka iz različitih područja, a ne samo onih vezanih uz zaštitu životinja.
U Udruzi smatraju da je između dvije i tri tisuće napuštenih, necijepljenih, nečipiranih i zanemarenih pasa, koji se nekontrolirano razmnožavaju i među kojima je znatan broj zlostavljanih životinja, velik problem koji zahtijeva uključivanje svih institucija i cijele Hrvatske. Nužno je da se problem razmatra i na dnevnom redu Vlade i Sabora, kao i da se uključe i Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo socijalne politike i mladih, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta te ostale institucije jer je situacija zabrinjavajuća u cjelini.
Pritom se nikako ne smije dogoditi da strada ijedan pas jer nesretni psi već ionako plaćaju vrlo visoku cijenu ljudske nebrige. Naime, Sklonište za napuštene životinje u Čakovcu već godinama prima uglavnom pse iz romskih naselja te su kapaciteti popunjeni upravo zbog tih životinja koje dolaze istraumatizirane, mrcvarene, gladne, zapuštene, bolesne, pregažene... Svaka nova životinja u gorem je stanju od prethodne, što pokazuje da su neprekidno izložene nebrizi i nasilju. Psi iz romskih naselja koje veterinari trenutačno liječe boluju od dubokih gnojnih rana zbog lanca oko vrata, prijeloma kostiju, pothlađenosti, raznih upala, zaraznih i nametničkih bolesti, izgladnjelosti, krasta i oštećenja kože…
Osim toga, ni zlostavljači i ubojice životinja, ni organizatori borbi pasa iz tih naselja dosad nisu bili sankcionirani, što ih je ohrabrilo da se ponašaju kao da za njih ne vrijede zakoni koji se moraju jednako provoditi u cijeloj Hrvatskoj. Djeca otvoreno maltretiraju i udaraju životinje jer ne znaju za drukčije ponašanje.
Lokalne i državne vlasti vlastitim primjerom trebaju pokazati kako se treba odnositi prema životinjama i usredotočiti se na pronalaženje rješenja kroz sankcioniranje zlostavljanja životinja i sustavnu edukaciju stanovništva, osobito djece i mladih, o obaveznom mikročipiranju, kastraciji, cijepljenju i zbrinjavanju pasa te odgovornom ponašanju prema njima. Prijatelji životinja smatraju da je važno djelovati odmah i ne dopustiti da se situacija pogorša, a to je moguće jedino uz ulaganje konkretnih financijskih i ljudskih resursa.
![Pribislavec [ 201.12 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10251.jpg "Pribislavec [ 201.12 Kb ]")
![Pribislavec [ 91.72 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10252.jpg "Pribislavec [ 91.72 Kb ]")
![Pribislavec [ 157.18 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10254.jpg "Pribislavec [ 157.18 Kb ]")
![Pas iz romskog naselja [ 104.27 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10253.jpg "Pas iz romskog naselja [ 104.27 Kb ]")
Web Prijatelja životinja
21. 12. 2015.
Dubrovnik: policijomom protiv pasa
Prijatelji životinja upozoravaju na alarmantnu i sramotnu situaciju u hrvatskom turističkom središtu
- Demonstracija sile na Žarkovici: voditeljica skloništa uhićena, psi nasilno odvedeni iz azila po noći
Između 0:30 i 2:30 ujutro s nedjelje na ponedjeljak, u ime Grada Dubrovnika poduzete su nepotrebne represivne mjere, i to protiv pasa smještenih u skloništu na Žarkovici i volontera. Prema iskazima svjedoka, uz pratnju interventne policije, psi su utrpani u vozila i odvedeni iz skloništa. Policija je oko ponoći blokirala područje i onemogućila volonterima pristup skloništu. Sandru Sambrailo iz Društva za zaštitu životinja Dubrovnik priveli su u policiju, a u cijelom kaosu, dok su pitome pse hvatali konopima, neki od njih pobjegli su iz skloništa.
Prema navodima volontera, nije uručen nikakav službeni nalog. Svjedoci navode da se srame što žive u državi gdje se policiji naređuje da provodi ovakve akcije, suprotne zdravom razumu, i da je način na koji se sve odvijalo noću dokaz sumnjivih radnji i netransparentnosti.
Sve to dogodilo se uoči premještaja dijela životinja iz skloništa na Žarkovici, što je Grad najavio za 21. 12., a čemu se protive članovi Društva za zaštitu životinja Dubrovnik i velik broj građana i udruga. Društvo je zato pozvalo građane da se okupe ujutro na Žarkovici i podrže ostanak pasa, no Grad ih je preduhitrio noćnom akcijom. Umjesto dijaloga i razumnih poteza u korist životinja i Dubrovnika, slanjem interventne policije Grad se je prema volonterima, koji već 15 godina zbrinjavaju neželjene i napuštene pse i mačke s dubrovačkih ulica, postavio kao prema kriminalcima.
Naime, vodstvo Dubrovnika, na čelu s gradonačelnikom Androm Vlahušićem, odlučilo je, pozivajući se na rješenje veterinarske inspekcije, da će, dok ne izgradi svoje sklonište, pse sa Žarkovice premjestiti u druge azile diljem Hrvatske. Najavilo je odvesti 89 pasa. Opravdana je zabrinutost da su psi koji su odvedeni noću osuđeni na smrt jer su, prema navodima volontera, odvezeni u skloništa koja imaju politiku ubijanja pasa nakon 60 dana.
Volonteri su osigurali životinjama sve što su mogli s dostupnim financijskim sredstvima i najčešće o vlastitome trošku, obavljajući pritom posao Grada i tražeći da Dubrovnik izgradi vlastito sklonište. Grad Dubrovnik među najbogatijim je hrvatskim gradovima, a prednjači po nebrizi prema napuštenim životinjama i dugogodišnjem ignoriranju zakonske obaveze izgradnje skloništa. Ovim potezom, koji ne može opravdati, još je više pogoršao situaciju.
Prijatelji životinja pitaju se kako je moguće da Grad Dubrovnik otima pse noću, bez naloga i nadzora veterinarske inspekcije, bez jasne informacije jesu li vozila iz Splita, Šibenika, Medulina i Pakraca bila registrirana za prijevoz pasa, bez potpisanog dokumenta da ti psi neće biti ubijeni.
Građani zamjeraju vodstvu Dubrovnika na neumjerenom trošenju proračunskih sredstava, na nizu lažnih obećanja, na neučinkovitosti i izostanku humanosti prema nedužnim životinjama, iako već godinama postoje planovi za izgradnju skloništa i osigurana sredstva. Umjesto da, kao veliko turističko središte, postavlja standarde za druge, Dubrovnik je još jednom iznevjerio napuštene životinje koje su na brdu iznad Dubrovnika godinama imale ljubav i skrb volontera.
Događaji u Dubrovniku sramota su za taj turistički grad, ali i za cijelu Hrvatsku, osobito sada, u vrijeme golemih problema sa psima u romskim naseljima Međimurske županije. Grad treba cijeniti požrtvovni rad volontera i Udruge za zaštitu životinja Dubrovnik te uspostaviti s njima suradnju umjesto da im noću nasilno otima pse.
Prijatelji životinja smatraju da vodstvo Grada Dubrovnika treba vratiti sve pse u sklonište na Žarkovici te, do izgradnje vlastita skloništa, uložiti novac u cijepljenje i kastraciju tih pasa i programe njihova oglašavanja i udomljavanja. Umjesto negativnog imidža mrzitelja pasa, Dubrovnik treba postati prijatelj životinja i mudro uložiti sredstva na zbrinjavanje pasa do njihova udomljenja. Time bi Grad izbjegao trošak plaćanja smještanja pasa u druga dislocirana skloništa i sve troškove za njih u tim skloništima, a ulaganjem u spretne marketinške kampanje povećao broj udomljenih pasa, osobito tijekom turističke sezone.
Udruga Prijatelji životinja uputit će prijavu Općinskom državnom odvjetništvu, tražeći da se ispita zakonitost oduzimanja pasa koji su vlasništvo udruge za zaštitu životinja i načina na koji je provedeno oduzimanje. Poziva građane da pišu Gradu Dubrovniku i zatraže spas životinja sa Žarkovice.
![Psi Žarkovica 1 [ 175.37 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10256.jpg "Psi Žarkovica 1 [ 175.37 Kb ]")
![Psi Žarkovica 2 [ 194.41 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10257.jpg "Psi Žarkovica 2 [ 194.41 Kb ]")
![Psi Žarkovica 3 [ 146.17 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10258.jpg "Psi Žarkovica 3 [ 146.17 Kb ]")
![Psi Žarkovica 4 [ 129.99 Kb ]](http://www.prijatelji-zivotinja.hr/data/image_3_10259.jpg "Psi Žarkovica 4 [ 129.99 Kb ]")
Društvo za zaštitu životinja Dubrovnik uz potporu brojnih udruga organizira
DOSTA je nerada institucija koje su zadužene djelovati po pitanju zaštite životinja!
DOSTA je skloništa koji su samo u imenu deklarirani kao no kill, a zapravo svakodnevno prakticiraju usmrćivanje zdravih životinja!
DOSTA je skloništa iz kojih se životinje moraju spašavati od bolesti, zaraza i nehumanih uvjeta!
DOSTA je gradova i samovoljnih gradskih "šerifa" koji troše novce nas građana da bi plaćali ubijanje i time financirali nečije privatne interese!
DOSTA je ucjenjivanja i iskorištavanja volontera za poslove za koje su po Zakonu zaduženi gradovi i lokalne zajednice!
Ne dozvolimo više niti jednu Žarkovicu, Pokupsko Cerje, Međimurije...
Večernji list
21. 12. 2015.
Dubrovnik
U sklonište udaljeno 200 kilometara odvedeni psi sa Žarkovice, volonteri kažu da su ukradeni
I dok Sanitat Dubrovnik tvrdi da je Animalis Centrum do sada zbrinuo životinje izvan Žarkovice, iz Animalisa odgovaraju da su pse sa Žarkovice preuzeli upravo po nalogu Sanitata
Foto: Privatni album
Autor:
Snježana Črnjević
Grad Dubrovnik još jednom grubo se poigrao s napuštenim životinjama i volonterima Društva za zaštitu životinja Dubrovnik, koji godinama skrbe o psima i mačkama pronađenim na gradskim ulicama. Umjesto obećane gradnje azila, Grad je potpisao ugovor o zbrinjavanju napuštenih životinja u skloništu udaljenom 200 kilometara.
- Već godinama tražimo preseljenje sa Žarkovice, gdje nemamo struje, vodu nam donose vatrogasci, otpad i izmet odnosi Čistoća. I veterninarska inspekcija godinama je utvrđivala kako su životinje na Žarkovici u odličnom stanju, ali uvjeti nisu usklađeni Pravilniku. Grad je prema njihovim rješenjima već odavno trebao pronaći kvalitetniji način zbrinjavanja napuštenih životinja. Već odavno je trebao izgraditi azil, a sad su se odjednom sjetili da treba poštivati zakon – kaže Anica Sambrailo, predsjednica Društva.
Dodaje kako je na nedavno održanom sastanku gradonačelnik Andro Vlahušić rekao da gradnja azila počinje uskoro, no očito je, kaže, to bilo još samo jedno u nizu olako izrečenih obećanje. Jednako kao i obećanje da će u azil u Kaštelima ići samo životinje koje se pronađu na ulici, jer se odlukom inspekcije na Žarkovicu one više ne smiju primati. Kako doznaju, pripremljen je dodatak ugovora po kojem će se i pse sa Žarkovice premještati u Animalis Centrum.
Provalili u boks
Iako smo tražili ugovore na uvid, iz gradskih službi dobili smo samo pismene odgovore. Iz Grada tako kažu da je ugovor sklopljen za zbrinjavanje pasa bez nadzora s javnih površina, a iz tvrtke Sanitat dodaju kako je Animalis Centrum do sada zbrinuo samo životinjeizvan azila na Žarkovici, iako će ubuduće zbrinjavati i pse sa Žarkovice. Volonteri tvrde da ni to nije istina, a o svemu su obavijestili nadležne institucije.
- Sa Žarkovice su prošli mjesec dva puta odvedeni psi. Prvi puta iz boksa na ulazu u sklonište, u kojem je bilo pet štenadi i tri psa manjeg rasta. Boks je bio otvoren, a kukica i lanac kojim ga zatvaramo bili su slomljeni. Drugi put odvedeno je šest pasa zavezanih na ulazu u sklonište. Ostala su dva psa koja su nas dočekala teturajući, mislili smo da su otrovani, a onda smo pronašli i odbačeni sedalin. Očito smo nekoga iznenadili pa nisu stigli pokupiti sve pse. Obavijestili smo veterinarske ambulante, granične prijelaze, a nakon nekoliko dana saznali smo da su psi u azilu u Kaštelima – kažu volonteri i pitaju se po čijem nalogu su psi odvedeni, jer u gradskim službama su im rekli da nisu izdali nikakav nalog. A još više zanima ih kako su djelatnici azila iz Kaštela prešli granicu na putu do Splita. Psi nisu imali knjižice, a neki od njih nisu bili još ni cijepljeni ni čipirani. Sve su prijavili i nadležnim institucijama.
Prema ugovoru koji je grad potpisao, Animalis Centrum za zbrinjavanje jednog psa dobiva 2500 kuna. No, udomitelji nekih od dubrovačkih pasa kažu kako su udomljavanje morali platiti, a imaju i račune koje su dobili. Prema čijem nalogu su odvodili pse sa Žarkovice, zašto dodatno naplaćuju udomiteljima te kako su psi bez papira došli do Splita pitali smo i Animalis Centrum, koji je u vlasništvu dr. Zdenke Filipović.
Pričaju drukčije priče
- Sklonište je djelovalo po nalogu gradske tvrtke Sanitat Dubrovnik d.o.o. i komunalne službe grada Dubrovnika, a o svemu smoobavijestili veterinarsku inspekciju koja je i izdala rješenje o razmještanju životinja sa Žarkovice. Tri puta smo preuzimali životinje. Prva dva puta ispred skloništa preuzeli smo osam pasa koji su se slobodno kretali, a prisutan je bio i nadležni komunalni redar. Treći puta pet pasa predali su nam članovi Društva za zaštitu životinja Dubrovnik ispred lokalne veterinarske stanice. Pri svakom dolasku obavijestili smo Sanitat Dubrovnik, komunalne redare i veterinarsku inspekciju. Preuzeti psi nisu bili čipirani i cijepljeni, a RH je cjelovita država te na putu do Splita nismo prelazili državne prijelaze. Tek prije našeg trećeg dolaska, a po nalogu veterinarske inspekcije, životinje u ilegalnom skloništu Žarkovica cijepljene su, mikročipirane i evidentirane. Nitko od udomitelja nije platio nikakvu naknadu, na vlastitu inicijativu jedan od udomitelja donirao je i podržao kvalitetan rad Zaklade koja podupire rad našeg skloništa - kažu iz Animalis Centruma u svom nepotpisanom odgovoru.
I dok u Gradu tvrde da psi sa Žarkovice do sada nisu premještani, a Animalis Centrum kaže kako u njihovom skloništu ipak ima pasa sa Žarkovice, volonteri i dalje traže odgovore na brojna pitanja - tko je odveo pse sa Žarkovice, gdje će biti napušteni psi dok djelatnici skloništa iz Splita ne dođu po njih i tko će za to vrijeme “otkloniti nelagodu građana u svezi životinja na ulicama grada”? Tko će u kratkom roku spasiti otrovane, napuštene, ozlijeđene životinje, jer oni koju su za to sada i plaćeni udaljeni su 200 kilometara. A s brda iznad Dubrovnika, iz grada u kojem stanuje 350 pasa, odlučno poručuju - ukoliko bude potrebno, svojim životima branit će živote onih o kojima se brinu godinama.
<<letio-lim-s-kontejnera-
<<za-pse-u-azilu-na-zarkovici-
Zakonska obveza u Dubrovniku je godinama samo plan
U Dubrovniku su se mijenjale garniture na vlasti, ali jedan od planova koji se u gradskim odlukama spominje godinama upravo je gradnja azila za pse.
- Na parceli od oko 5 tisuća kvadrata na Žarkovici, smještenoj sjeverozapadno od postojeće utvrde koja služi kao privremeno sklonište, Grad Dubrovnik planira sagraditi sklonište i hotel za životinje. Buduće sklonište dimenzionirano je za smještaj 150 pasa i 50 mačaka, a hotel će biti namijenjen za smještaj 20 pasa i mačaka – zabilježeno je u dnevnim tiskovinama još 2002. godine. I tada je novac već bio osiguran u proračunu.
O istim planovima, gradnji azila, projektu, gradnji montažnog objekta i o tome kako je u proračunu za tu namjenu osigurano 1,5 milijuna kuna odgovarali su iz Grada i na naše upite proteklih godina vezane uz poštivanje Zakona po kojem je lokalna zajednica obvezna graditi azil. No, u posljednjem njihovom odgovoru stoji kako je “dugoročna strategija izgradnja skloništa za životinje, u tijeku je postupak nabave, a kapacitet još nije definiran”. U međuvremenu, iza leđa ljudi koji su se godinama umjesto grada brinuli o napuštenim životinjama, pronašli su drugo rješenje. Za što će se utrošiti 1,5 milijuna kuna koji su rezervirani za sklonište, ako je sklonište tek dugoročna strategija? Zanima li to ikoga od gradskih vijećnika koji su glasali za sklonište?
Podrška stiže sa svih strana
Iako u tvrtki Sanitat d.o.o. postoji služba za zbrinjavanje životinja, iz te tvrtke sve pozive i obavijesti o napuštenim životinjama prosljeđivali su Društvu za zaštitu životinja Dubrovnik. Njihov broj telefona bio je poznat policiji, Centru za obavještavanje, građanima i strancima. Za to vrijeme zaposlenici Sanitata uredno su primali plaću za posao koji nisu obavljali, a Dubrovnik je bio jedan od uzora.
U gradu u koji dolaze turisti iz cijelog svijeta nije bilo napuštenih životinje na ulicama. Za to su se pobrinuli volonteri Društva, volonteri za koje je Grad govorio da im pomaže koliko može. Kao da je to i bio posao volontera, kao da je to bila njihova obveza. A volonteri su na sve moguće načine skupljali novac za sterilizacije i kastracije, za liječenja, za brigu o uličnim mačkama. Grad, odnosno tvrtka Sanitat, osiguravao je hranu. Kako je to radio govori i podatak da su na Žarkovici znali ostati i bez hrane. Zaboravilo se, poništio se natječaj, a životinje neka čekaju. Pomagali su dubrovačkim volonterima i stranci. Svi koji su se jednom popeli na brdo iznad Dubrovnika, na njega su iznova vraćali. Upoznali su na tom brdu slogu, ljubav među životinjama, ali i ljubav prema životinjama. I kad su mislili da više ne mogu, baš iz te podrške prijatelja iz svih krajeva svijeta volonteri su izvlačili neku novu snagu. Podrška im stiže i sada, bit će i snage za dalje.
Kazne za napuštanje pasa od 5 do 10 tisuća kuna
23. 12. 2015 IAKO su dubrovački gradski vijećnici donijeli zaključak kako se svi psi odvedeni iz azila na Žarkovici moraju vratiti u Dubrovnik 'slučaj Žarkovica' dobio je svoj nastavak • Gradonačelnik Andro Vlahušić najavio je osporavanje odluke, ali i nova pravila u vezi napuštenih pasa
Foto: www.123rf.com
IAKO su dubrovački gradski vijećnici donijeli zaključak kako se svi psi odvedeni iz azila na Žarkovici moraju vratiti u Dubrovnik 'slučaj Žarkovica' dobio je svoj nastavak.
Kako piše dubrovnikpress.hr dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić najavio je osporavanje odluke donesene na gradskom vijeću.
"Po meni dio odluke koju je usvojilo Vijeće, a u kojoj se, nakon naloga veterinarske inspekcije da se psi zbirnu u druga skloništa, traži njihovo vraćanje sklonište u Dubrovnik, nije provediva. Odluku koju je usvojilo Vijeće neću stavljati izvan snage već ću je poslati Ministarstvu poljoprivrede i Ministarstvu uprave na procjenu", rekao je Vlahušić, najavivši cijeli niz novih mjera kojim će Grad Dubrovnik poticati udomljavanje pasa.
Navodi kako će HNS predložiti da svaki gradski vijećnik koji je usvojio neprovedivu odluku, kao i svaki od prosvjednika koji je prosvjedovao ispred njegove kuće, pa i kasnije na Stradunu, udome po jednog psa jer psima nije mjesto na Žarkovici nego u domovima građana.
Grad Dubrovnik će preko Sanitata svim udomiteljima, ovisno o vrsti i veličini psa, osigurati hranu za godinu dana te podmiriti troškove za njihovu njegu i liječenje. Vodit će i evidenciju o udomiteljima i na svakom Gradskom vijeću će pitati vijećnike koliko su pasa udomili.
"Pitat ćemo to i prosvjednike jer ih udomljavanje prema ovom modelu neće ništa koštati" - najavio je Vlahušić.
Najavio je i gradnju novog skloništa ' po najvišim standardima', ali i visoke kazne od 5 do 10 tisuća kuna za sve koji napuštaju životinje.
Jutarnji list
21.12. 2015.
KAO BOMBA ODJEKNULA JE VIJEST DA SE UKIDAJU 'KUĆNI LJUBIMCI' Ponoš: ‘Udomio sam dosad više od 100 tisuća životinja i 450 puta završio na hitnoj’
Boris Kovačev/CROPIX
Autor: Silvija Glavić
Odluku HRT-a mogu samo prihvatiti i reći hvala. Moram ispoštovati termin zadnje emisije na Božić, ali vidjet ćemo se na drugoj televiziji, poručuje Antun Ponoš
Kao bomba je među ljubiteljima životinja ovih dana odjeknula vijest kako se nakon više od 25 godina prestaje emitirati emisija “Kućni ljubimci”, koja je kultni status stekla ne samo tim hvalevrijednim kontinuitetom, već i neporecivim argumentima poput visoke gledanosti. I tako od djetinjstva mnogima od nas, jer činjenica je da su uz uradak njezina autora i voditelja Antuna Ponoša (51) odrastale i stasale generacije osvještenijih ljudi.
- Odluku uredništva HRT-a mogu samo prihvatiti, zahvaliti se i početi razmišljati što poslije. Naravno da sam već u pregovorima za dalje, ali prema ugovoru, moram prije još ispoštovati termin emitiranja posljednje emisije koja će se prikazati na sam Božić ujutro, na drugom programu HTV-a. Tom prilikom zahvalit ću se svima koji su bili uz mene 25 godina i pomagali kućnim ljubimcima, čestitati im blagdane i utješiti ih da će nas i dalje biti, ali na drugoj televiziji - najavljuje evidentno emocionalizirani Ponoš. Ne zna, kaže, za sličan slučaj “one man showa” u Hrvatskoj, a sve je startalo prije pola njegova života.
Rakun koji pere grožđe
- Kao apsolvent veterine u Zagrebu, shvatio sam kako je krajnje vrijeme da se učini nešto za toliko nezbrinutih životinja po ulicama ili ostavljenih na Veterinarskom fakultetu, jer se za njih više nisu mogli brinuti. Tako je 20. siječnja 1990. emitirana prva emisija u programu lokalne Z3 televizije koja je pokrivala Zagreb i okolicu. Nakon nešto više od godine dana cijela ekipa prešla je na HRT. Cijeli projekt je moj, od ideje do realizacije. Inače sam iz Nuštra, slavonskoga gradića gdje je mnogo ljubitelja životinja pa je nemoguće vidjeti da neprihvaćene lutaju ulicama. Na Z3 sam jedne subote stigao snimiti oglas za prodaju motora, dopala mi se atmosfera i pitao sam za sastanak s glavnim urednikom, koji je tada bio legendarni Velimir Đuretić. Gledao me pomalo čudno kad sam mu razložio ideju, rekli su mi da moram pronaći sponzore koje sam i našao. Odobren mi je prvi termin, od 18 do 19 sati te subote, 20. siječnja 1990. - prisjeća se. Reakcije su bile bombastične.
Ispred kamera su mu prošli najrazličitiji ljubimci, od ježeva i jazavaca do rakuna. Spasio je život lavu Leu koji je u jednu obitelj u zagrebačkoj Dubravi doputovao iz Njemačke. Kad je iz umiljatog mačića odrastao u opasnog kralja životinja, kao rješenje su iznašli da ga se uspava i preparira. Ponoš mu je našao smještaj u zagrebačkom Zoološkom vrtu i na kraju je uginuo prirodnom smrću.
- Drago mi je danas na našoj Facebook stranici vidjeti takva sjećanja i pročitati da ljudi žale zbog ukidanja emisije koja je odgojila njih, njihovu djecu, unuke, čitave generacije. Zato se sada digla prava revolucija jer ljudi su stekli naviku buditi se subotom ujutro, pripremiti kavu i doručak pa ih konzumirati gledajući “Kućne ljubimce”. Trudio sam se uljepšati im to njihovo subotnje jutro i ujedno tražio pomoć pri udomljavanju. Uspijevalo je jer iza nas je više od 100.000 zbrinutih životinja, a uz to mnogo savjeta i preporuka, u emisiji se dosad moglo saznati baš sve potrebno, u kratkoj i brzoj formi. Gledanost nam je uvijek bila izvrsna, stalno među najgledanije tri emisije kada je HTV bila jedina televizija - podsjeća, ukazujući na činjenicu da je njegov stil vođenja stalno bio afirmativan.
- Uvijek sam se trudio širiti pozitivu. Dandanas izbjegavam negativne primjere ophođenja prema životinjama. Tkogod me pratio, zna da je uvijek sve bilo umjereno. Moj stil bio je kroz prave primjere pokazati kako se ponašati prema životinjama. Svaka moja emisija zato je završavala porukama poput “Volite živa bića i pomažite im”, ne uzalud. Životinje osjećam i poznajem, kao da im čitam misli. Sve što mi uzvrate, ničime se ne može zamijeniti.
U retrospektivi, preko 25 godina emisije “Kućni ljubimci” mnogo je slika koje će mu zauvijek ostati urezane u uspomenama i pravih zvijezda među životinjama.
- U kućnim posjetama doživljavao sam svakojake susrete. Recimo, rakun, sasvim neuobičajen kućni ljubimac, iznenadio me prizorom pranja grožđa u posudici vode prije negoli bi ga pojeo. Bilo je to očaravajuće, kao i papigica-tigrica Miki, koja je mogla učiti riječi kao malo dijete, u vrlo kratkom roku svladavši repertoar koji sam snimao satima. Za kućne ljubimce snimio sam njenu najavu “Halo, halo, gledajte pese, mačke i ptičice”, što je fenomenalno. Ultimativna zvijezda prvih godina bio nam je spomenuti lav Leo, pume, i druge divlje životinje koje su iz ZOO-a, gdje ne bi preživjele, završile kod privatnih vlasnika, pa bismo pratili njihov daljnji rast i razvoj. Pa mačka Đurđa, obična domaća, koja je s gazdom, jednim dragim čovjekom, proputovala svijet po izložbama. U studiju bi se ponašala k’o doma, ušavši opušteno, legla bi i nastavila spavati kad bismo pogasili svijetla reflektora, pa je postala ljubimica ekipe.
Uvijek dva ugovora
Sa završnom, 1326. emisijom, imat ćemo preko 100 udomljenih životinja po jednoj jer ljudi su nenajavljeno znali banuti s čitavim leglom štenaca ili mačića - kaže, dodajući kako nije tužan zbog situacije. Dapače, veli, pripremio je već novi, osvježeni projekt u kojemu će, uz udomljavanje, biti naglasak na zabavi i edukaciji.
- Novome konceptu, uz brigu o kućnim ljubimcima smo, s obzirom na bogato iskustvo, dodali malo drukčiji pristup, gdje kroz zabavu i edukaciju nastojimo biti još zanimljiviji gledateljima. Poanta je da je rad s kućnim ljubimcima nešto što se ni sa čime ne može usporediti jer ta je ljubav bezgranična. Tu se mnogo može pokazati i biti sretan. Nadam se nastavku emisije i daljnjem pomaganju kućnim ljubimcima. Enormne su brojke ljubitelja životinja, razvidno je to ako samo bacite pogled na našu Facebook stranicu. Inspirativno mi je to do te mjere da volim reći kako s navršenom 51 imam zapravo 18 i 33 godine iskustva.
Ima i onih koji mu zamjeraju što ima tvrtku preko koje producira emisiju.
- Volio bih da za sva vremena to raščistimo. Ljudi me povezuju s HRT-om, misleći da sam njihov zaposlenik, što nikada nisam bio. Možemo reći da sam freelancer, odnosno koproducent. Kako bih uopće mogao surađivati s HTV-om, morao sam osnovati tvrtku s kojom sam radio koprodukciju, kao kad se radi film, i donijeti novac od marketinga HTV-u, što gledatelji ne znaju. Za to sam uvijek imao dva ugovora, marketinški i producentski. Dakle, preko moje tvrtke nalazio sam sponzore koji su uplaćivali novac za reklame, što bih proslijedio HTV-u i uredno platio porez. Godinama pokušavam objasniti da ništa ne radim mimo dogovora - tvrdi, nadalje se osvrnuvši na obrazloženje ukidanja emisije.
- Meni je rečeno kako je to odluka urednika. Vaše novine vjerojatno će dobiti odgovor da sredstva za proizvodnju emisije ne postoje, što nije istina jer ja “Kućne ljubimce” mogu raditi bez budžeta, uz sponzore, koje sam uspijevao naći svih ovih godina. Tako ću činiti i dalje. Žao mi je što neki gledatelji ne razumiju TV proizvodnju i ne shvaćaju da su sponzori sastavni dio medija, pa ih reklama usred programa živcira, a bez nje ne bi bilo njihova omiljenog programa. Većina nas nije na državnom proračunu pa jedino tako možemo funkcionirati u današnjem svijetu. Biti samostalan i stvarati i program i sredstva za njegovu proizvodnju nije jednostavno. Otkrit ću vam: desetak godina jedva da sam spavao, a 2003. sam skoro umro jer sam koristio jedan američki preparat da bih noćima ostao budan. Noću sam, naime, montirao danju snimljene sadržaje, trudeći se da terenske snimke budu što atraktivnije. Jedva su mi spasili život u jednoj njemačkoj klinici. Više od 450 puta završio sam na hitnoj zbog iscrpljenosti pa sam razmišljao o tome da na odjavnu rolu uz ostale realizatore stavim i Hitnu službu Zagreb, gdje su me toliko puta spašavali da me već svi poznaju. Moj fanatizam doveo me i do nesanice prošle noći, jer sam se trudio svima odgovoriti na sve poruke. Radit ću do zadnjeg trena; dokle god sam živ i budem mogao hodati, bit ću na usluzi životinjama. Dajem se do zadnje kapi krvi i svi ljubitelji životinja mogu računati na mene - odlučan je u svojim namjerama. Kad 25. prosinca u 9.55 na HTV-ovu drugom programu odveze zadnje “Kućne ljubimce”, reći će što slijedi, a to će biti mnogo, obećava.
Dr. Doolitle u Saboru
- Čak ni nakon jučerašnje podnevne šetnje kućnih ljubimaca i njihovih vlasnika oko zgrade HTV-a ne očekujem promjenu odluke o ukidanju emisije jer već sam sve pokušao, digao na noge cijelu Hrvatsku, do vrha. Nema koga nisam zvao, samo znam da se ništa nije promijenilo. Zbog moje obitelji, supruge Snežane, 21-godišnjih blizanki Tene i Lorene, 17-godišnjeg sina Leona i naših pekinezera Lobe i Gipsa izgurat ću ovu priču do kraja jer oni vjeruju u mene. Pokušavam ih poštedjeti života koji živim i sačuvati im privatnost. Svih ovih 25 godina nisam bio na godišnjem odmoru, nego bih dovezao njih na more, a ja se uhvatio montaže, pa autobusima slao gotove emisije u Zagreb. Nikada neću odustati, ako treba otisnut ću se i u političke vode jer politika nam je postala sastavni dio života i kroji nam sudbine. Pa ako sam četvrt stoljeća uspijevao pomoći životinjama, s ovim iskustvom, znanjem i voljom, energijom i entuzijazmom, mislim da bih možda mogao pomoći i ljudima, njihovim vlasnicima koji mi vjeruju.
Ova kuja izbačena je na ulicu iz svojega doma pred štenjenje. Zamislite što će biti sa štencima koji će se okotiti uz prometnicu.
UPOZORENJE
Temeljem zagrebačke Odluke o kućnim ljubimcima iz 2009. godine novi šinteri-živoderi iz Zoološkog vrta, tj. njemu pripadajućeg Skloništa u Dumovcu love napuštene pse. Šinteraj pokraj Veterinarskog fakulteta je zatvoren - više ga, kao, nema - a zapravo je samo promijenio naziv i lokaciju. Sada na tabli piše: SKLONIŠTE i nalazi se u Dumovcu. Šinteri se sada zovu - hvatači! Iako je Hrvatska ušla u EU, prema važećemZakonu o zaštiti životinja iz 2007. godine - životinje u skloništima mogu se usmrćivati 60 dana nakon hvatanja. No, to nitko ne kontrolira, što znači da se mogu ubijati bilo kada!
Novi-stari šinteri iz skloništa-šinteraja u pravilu nikad nemaju mjesta ni za jednoga nađenoga psa lutalicu kojega im građani hoće dovesti, no pse-lutalice, sami, i nadalje - love.
Napokon je, umjesto izgradnje dovoljnog broja skloništa za napuštene životinje, za osam milijuna proračunskih kuna (toliko se izdvaja za tzv. zaštitu životinja u Zagrebu), pronađeno "odgovarajuće rješenje".
Ako su zagrebački šinteri 1997. godine (prema službenom izvješću Poglavarstva koje ih plaća), ulovili i ubili 772 psa lutalice, onda će najmanje toliko (iako je realno za očekivati mnogo više) u drugoj dekadi novoga tisućljeća novi šinteri iz Skloništa u Dumovcu svake godine uloviti i ubiti. Za smještaj napuštenih pasa nije izgrađeno ni jedno novo sklonište. Ono jedino u Dumovcu ima smještajni kapacitet za oko 100 pasa.
Zahvaljujemo svim medijima koji su udruzi, dok su psi još bili smješteni u starome šinteraju i ondje dostupni javnosti, davali potporu i oglašavali pse kako bi se javili udomitelji-spasitelji. Hvala i mnogobrojnim donatorima, a osobito udomiteljima pasa.
POMOĆ (klikni za više)
U rubrici KAKO POMOĆI možete vidjeti i naručiti/kupiti knjige Ane Horvat i još nekih autorica koje su donacija udruzi. Sav prihod od prodaje tih knjiga ide u korist liječenja, cijepljenja, hranjenja i plaćanja troškova čuvanja neudomljivih pasa (starih i psihofizički hendikepiranih) preuzetih iz zagrebačkog šinteraja (živodernice) za koje će se udruga brinuti do prirodne smrti (mogu se vidjeti u rubrici PSI KOJI TRAŽE DOM).
Gdje i kako je završilo 10.000 udomljenih pasa iz BiH - bez traga ?
U poslednjih desetak godina iz BiH je na zapad udomljeno između 10.000 -13.000 pasa i mačaka, ako se tom broju dodaju i podaci iz Hrvatske, Srbije, Crne Gore i Makedonije broj pasa i mačaka, koji su liferovani u poslednjih deset godina sa prostora Balkana je nevjerovatan i zaštrašujući. Radi li se o stvarnim udomljavanjima u domove građana na zapadu ili o nečem drugom?
Riječ je o psima i mačkama za koje nepostoji trag ni u papirima granične policije a ni veterinarskih službi. O čemu se radi i kako i gdje bez traga i moguće provjere završavaju navodno udomljeni psi i mačke sa prostora Balkana saznaćete zahvaljujući našim saradnicima i aktivnim zaštitarima životinja.(Spasite naše duše) S.O.S. abandoned Pets.
Udomljavanje životinja posebno pasa i mačaka u zemlje EU bez ugovora - bez podataka o primaocu tj. krajnjem udomitelju, njegovoj adresi broju telefona je krajnje neodgovoran posao sve većeg broja navodnih samoinicijativnih prijatelja životinja, azila, skloništa i pojedinih veterinara.
Ovaj tekst koji upravo čitate je rađen na bazi podataka više saradnika u regionu i ima za cilj :
- informativnu ulogu o velikom broju navodno udomljenih napuštenih kućnih ljubimaca - iz azila i prihvatilišta u regionu.
- omogućuje procjenu gdje i kako završavaju mnogi udomljeni kućni ljubimci.
- istražitivačku s mogućnošću pokretanja službene provjere udomljivača i udomitelja s ciljem utvrđivanja tačnosti podataka udomljavanja
- podnošenja prijava protiv počinioca organiziranog kriminala.
- uvid u vođenje dokumentacije: firmi, društava, fb grupa koje se bave masovnim udomljavanjem napuštenih kućnih ljubimaca.
Neznanje ne oslobađa ogovornosti - možda i Vi svojim aktivnostima, radom ili sredstvima pomažete neke od pomenutih oblika "pomoći", koje se u zadnje vrijeme sve više nude na fb kroz ponude grupa za pomoć životinjama? Da li ste upoznati sa onim šta dožive napuštene životinje "fiktivnim udomljavanjima"? Broj krijumčara životinja je dramatično visok i svakim danom je sve veći.
https://www.facebook.com/CatandBone
http://www.drustvonoa.org/
Švicarska: sramna trgovina mačijim kožama
studeni 2014.
Na Facebooku su objavljene fotografije koje dokumentiraju trgovinu mačijim kožama u Švicarskoj.
Objavljena je i prva fotografija koja svjedoči o toj tužnoj trgovini. Radi se o nedavno objavljenom dokumentu i apsolutno govori o aktualnim događajima.
Slijede dva albuma, u prvome je napisano da je kupljeno više mačijih koža. Na jednoj fotografiji se vide detalji, odnosno rupe koje ukazuju da je životinja vjerojatno ubijena lovačkim oružjem. U Švicarskoj je, ustvari, dozvoljen lov na mačke.
U komentarima se pojavljuje jedno zanimljivo pitanje: Kako se razlikuje mačka lutalica koja se može zakonito ustrijeliti od domaće mačke u šetnji.?
U Švicarskoj, kao i u drugim zemljama gdje se redovno transportiraju naše lutalice, mačke i psi, mačjoj koži se pripisuje ljekoviti antireumatični efekt.
Ovo primitivno vjerovanje opravdava i autorizira pokolj životinja čijim delovima tijela se pripisuje ljekoviti efekt. Sjetimo se primjera nosoroga čijem rogu se pripisuje afrodizijačko djelovanje!
Što se tiče Švicarske, i ne samo nje, zloupotreba je jednostavna jer je ubijanje mačaka apsolutno legalno: To su samo mačke lutalice Ili uvezene mačke, tko to može reći?
Kako se razlikuje uvezena mačka od mačke lutalice ? Drugi album. Autorica se pita kako je i gdje su ubijene mačke: Možda kao mačke uhvaćene u zamkama u Ukrajini?
Osoba koje se bavi ovim problemom objašnjava da postoji novi Zakon o zaštiti životinja u Švicarskoj koji zabranjuej trgovinu mačijim kožama, ali još se ne zna kada će biti primijenjen. Postoji još jedno objašnjenje. Napravi sam: Instrukcije kako uštaviti kožu psa, mačke i drugih životinja, napisane na njemačkom koje je poslao trgovac mačijim kožama.
U nastavku značajni komentari.
Kako se boriti protiv nečega što zvanično ne postoji?
Ovo pitanje koje mora imati dramatične odgovore povezuje se sa temom trgovine lutalicama, tržištem koje je mnogo veće i ekspanzivnije od prodaje koža i obuhvaća neizmjerno veliki broj žrtava i ekonomske interese (moćnih sektora kao što je farmaceutska industrija) koji se ne mogu izračunati.
Za sada, vlade nisu zaintresirane za trgovinu životinjama-lutalicama koje " zvanično ne postoje ", ali su dozvolile da se one mogu koristiti u eksperimentima.
Ovo su "solidne" osnove zaštite životinja (!), na osnovu kojih hiljade pasa i mačaka nastavljaju da odlaze u uobičajene zemlje Europe, a poznate su i grupe i osobe koje nekažnjeno sudjeljuju u masakru dobro zaštićeni maskom koju upotrebljavaju bez stida i koja se zove "zaštita" životinja.
Alma Galli
Licenza Creative
Originalni tekst s dijelom fotografija:
SVIZZERA: VERGOGNOSO COMMERCIO DI PELLI DI GATTO
Su facebook sono pubblicate foto che documentano il commercio di pelli di gatto in Svizzera.
La prima foto a testimonianza del triste commercio ? pubblicata (qui).
E' un documento recente che si riferisce quindi a fatti assolutamente attuali
Seguono nel tempo due album, il primo ? pubblicato (qui)dove viene scritto che sono state acquistate diverse pelli di gatto. Una di queste pelli ? pubblicata coi dettagli, a dire con i buchi che potrebbero indicare l'uccisione attraverso l'arma di un cacciatore. In Svizzera ? permessa infatti la caccia ai gatti.
Di seguito alcuni dettagli
la foto di uno dei buchi nella pelle probabilmente causati da un fucile
TKO KAŽE DA PAS NIJE ČOVJEKOV NAJBOLJI PRIJATELJ? Ova snimka raznježila je sve koji su je vidjeli
Autor: Portal Jutarnji.hr
Objavljeno: 24.12.2014.
Ovaj odani pas dokazao je svom vlasniku da ga naprosto bezgranično voli
Ovaj odani pas dokazao je svom vlasniku da ga bezgranično voli nakon što je bez prestanka trčao za vozilom hitne pomoći koja je njegovog najboljeg prijatelja prevozila u bolnicu u brazilskom gradu Goiana.
U očajničkom pokušaju da ne izgubi iz vida vozilo, pas je vrludao malo po cesti malo po pločniku, a njegov je uporni pokušaj da dođe do vlasnika snimio je zadivljeni medicinski tehničar u retrovizoru.
Za nekoliko minuta pas je stigao Hitnu, i gotovo ostao bez daha, pa se ekipa sažalila i pustila ga u kola.
Bolničar Celiomar Ferreira do Couto (42) kazao je kako su svi bili dirnuti ljubavlju koju je pas pokazao prema vlasniku, inače beskućniku.
- Radim ovaj posao već 19 godina i nisam nikada vidio išta slično. Nekad se nađemo na mjestu nesreće gdje su i ljubimci, no presramežljivi su da bi nam se približili i najčešće pobjegnu - kazao je Couto.
Na snimci se čuje bolničar kako pita kolegu dok gledaju psa kako trči: 'Zar se nije već umorio?', a onda je psu doviknuo kroz prozor: 'Idi kući. Idi i odmori se, odustani.'
No pas ga nije poslušao, a oni su ga nagradili tako što su ga pustili u vozilo.
- Nismo mogli vjerovati koliko je dobro odgojen. Sjedio je tiho i strpljivo kraj vlasnika. Nije ni jednom zalajao. Čovjek je bio malo u nesvijesti, malo se budio, no mogao je vidjeti da je njegov prijatelj kraj njega.
Kad su stigli u bolnicu, vlasnik koji je dobio epileptični napad je smješten na nosila na kolicima, a privrženi pas ponovno je sjeo strpljivo uz njega.
- Nažalost, nisam uspio saznati što se poslije dogodilo sa psom i vlasnikom, no ovo mi je dalo vjeru u ljubav između ljudi i pasa - rekao je Couto.
Mučitelji mačke s Facebooka zaradili kaznene prijave
INDEX.hr, 20.11. 2014
Piše: E.DO.
OPĆINSKO državno odvjetništvo zaprimilo je kaznene prijave protiv trojice muškaraca, zbog mučenja životinje.
Gornja Kupčina pored Jastrebarskog prije nešto manje od mjesec dana bila je poprište mučenja jedne nesretne životinje, kojoj su trojica muškaraca, u dobi od 20 do 25 godine, pokušali uz pomoć lijevka uliti vino u grlo.
Cijelu stvar, mučitelji su odlučili snimiti te se snimkom "pohvaliti" na Facebooku. Nije trebalo dugo da se snimka proširi društvenim mrežama, a normalni ljudi počnu zgražati nad učinjenim te tražiti da se glavni akteri propisno kazne.
I čini se kako je taj dan napokon došao. Kako prenosi portal Mačkarica, protiv trojice osumnjičenika, podignuta je kaznena prijava zbog kaznenog djela ubijana ili mučenja životinja iz čl. 205. st. 1. Kaznenog zakona, te je u tijeku provođenje dokaznih radnji nakon čijeg provođenja će biti donesena meritorna državnoodvjetnička odluka.
Čini se kako država, barem u ovom slučaju, nije pravno zakazala, što su svakako dobre vijesti.
Drago Plečko: Životinje kao čudesni iscjeljitelji
ATMA, 20.11. 2014
Osobito je značajno istraživanje Baker Medical Reasearch Institute iz Melburna u Australiji. Na čak šest tisuća ispitanika su tamošnji liječnici potvrdili da osobe koje imaju kućne ljubimce u prosjeku imaju niži tlak i razinu kolesterola u krvi, pa tako i smanjeni rizik od infarkta. Ustanovljeno je i da će osobe koje su pretrpjele srčani udar nakon godinu dana još biti žive mnogo vjerojatnije ako nabave neku životinju i druže se s njom. Ljubimci nas smiruju, kažu, pa ćemo tako lakše izbjeći nagle skokove tlaka, a tako i rizik od novog udara.
Neki misle da to nije sve, da između ljudi i životinja postoji još neka tajna veza. To su vlasti zamijetile i za vrijeme velikog potresa u japanskom gradu Kobeu, 1995. godine. Tisuće ljudi koje su ostale bez domova i bile smještene u prihvatnim centrima bile su daleko boljeg raspoloženja i oporavljale su se brže od šoka ako su uz sebe imale kakvu domaću životinju. Pokazalo se i da vlasnici kućnih ljubimaca bilježe oko 30% manje posjeta liječniku, a u prosjeku uzimaju manje lijekova kada ih usporedimo s osobama koje pate od istih bolesti ali nemaj podršku životinja. Zgodna su otkrića Jill Robinson koja je provodila akciju „Pas liječnik” u kineskom glavnom gradu Pekingu. U svojim spisima opisuje izvanredno djelovanje ove terapije na djecu koja su patila od Downovog sindroma. Najbolji čovjekovi prijatelji su se pokazali kao sjajni terapeuti, ali i dijagnostičari. Vjerovali ili ne, izgleda da psi mogu predvidjeti epileptični napadaj kod svog vlasnika. Poznato je da su golemi tanzanijski štakori zahvaljujući svom jakom njuhu izvanredni otkrivači mina a mogu „namirisati” i tuberkulozu iz sline ispitanika. Sada ih uvježbavaju da „nanjuše” bolest raka u najranijem stadiju, ali to pokušavaju i s psima.
Drastične kazne: Organizatoru borbi pasa 8 godina zatvora!
INDEX.hr, 19.11. 2014
Piše: Mislav Nekić
Epilog je to racije tijekom koje je spašeno 367 pasa. Procjenjuje se da su uhićeni organizatori borbi odgovorni za smrt i teško ozljeđivanje između 420 i 640 pasa
Pedesetogodišnji Donnie Anderson priznao je krivnju za organiziranje i sponzoriranje borbi pasa te posjedovanje pasa za borbe koji su mu služili za ilegalno stjecanje novca.
Za te zločine sud u Alabami kaznio ga je s osam godina zatvora što je najveća kazna za takvu vrstu zločina u povijesti SAD - a.
Također, drastično su kažnjeni i njegovi pomagači, a njihove kazne (ovisno o težini zločina) kreću se od dva mjeseca do pet godina zatvora.
Uz zatvorske kazne optuženici moraju platiti troškove liječenja i zbrinjavanja spašenih pasa.
Epilog je to racije koju su Američko državno odvjetništvo i FBI proveli u kolovozu 2013. godine, a tijekom koje je spašeno 367 pasa. Procjenjuje se da su uhićeni organizatori borbi odgovorni za smrt i teško ozljeđivanje između 420 i 640 pasa.
Znate li koje su 3 pasmine najagresivnije? Odgovor će vas iznenaditi!
INDEX.hr, 7.11. 2014
Piše: E.DO
Ako ste mislili da se među njima nalaze Pit Bullovi, iznenadit ćete se.
Iako se spomenuta pasmina često stavlja u skupinu najagresivnijih pasmina, istraživanje objavljeno u znanstvenom časopisu Applied Animal Behavior iznijelo je sasvim drugačije rezultate, koji bi vas mogli itekako iznenaditi.
Prema istom tom istraživanju, kao prva najagresivnija pasmina navodi se jazavčar. Istraživači su otkrili kako je svaki peti ugrizao ili pokušao ugristi stranca, a svaki dvanaesti napao je svog vlasnika. Na drugom mjestu našle su se čivave, a Jack Russell terijeri na trećem mjestu. Također, gotovo 30 posto tih manjih pasmina pokušali su ili su ugrizli drugu životinju.
Jedan od istraživača otkrio je kako se uvijek mislilo kako su veći psi više skloniji agresiji i ugrizima, jer su prethodna istraživanja uključivala statistike ugriza. "Veći psi imaju i veće ugrize, koji se moraju medicinski liječiti pa su stoga i češće prijavljivani." U istraživanju je sudjelovalo 6000 vlasnika pasa.
Kao najmanje agresivne pasmine navode se: zlatni retriveri, labradori, sibirski haskiji, basseti i hrtovi.
Što kažete na rezultate?
Djeca monstrumi: 11-godišnjaci u Makarskoj izvadili oči mački, objesili je i kamenovali do smrti
INDEX.hr, 24.10.2014
Piše: D.M.
NEVJEROJATAN sadizam iskazala su dvojica 11-godišnjaka u Makarskoj. Prije koji tjedan, ubili su mačku. Najprije su joj izvadili oči pa su je potom još živu objesili i kamenovali do smrti.
Sve je vidjela kćer žene koja se brinula o toj pitomoj maci. Slučaj je prijavljen policiji koja je napravila obradu i podnijela izvješće Državnom odvjetništvu.
Kako se radi o djeci, nema kaznene odgovornosti pa je slučaj proslijeđen Centru za socijalnu skrb koji će obaviti razgovor s roditeljima te pokušati pronaći uzroke ovakvog sadističkog ponašanja.
Za zlostavljanje i ubijanje životinja može se inače kazniti kaznom do godine zatvora.
http://www.index.hr/mobile/clanak.aspx?category=vijesti&id=779639
Pomoč živalim v stiski - Katja Novak
BIH - 10.10.2014
Danes smo obiskali zapuščene kužke iz Bosne. Bilo jih je okoli 400.
Brez besed smo, jočemo....nudili smo jim nešteto ogrinjal, odej, deknic...da bodo lažje preživeli hladnejše dneve, ki se bližajo.
Določenim smo ponudili veterinarsko oskrbo. Nekaj od njih bomo pripeljali v Slovenijo, ker nam srca ne dopuščajo nasprotno. Le ti bodo čipirani, cepljeni in veterinarsko pregledani.
Tukaj je tema. TEMA!
...
Today we visited the abandoned dogs from Bosnia. There were about 400.
We are speechless, crying... We gave them countless blankets to help them warm up during the cold days that are approaching.
To sick, we offered veterinary care. We will bring a few to Slovenia, because our hearts don't allow us otherwise. They will be microchipped, vaccinated and medically examined.
This is the topic!
Poginula Marija Berković – vlasnica Doline Konja
Petra Gopodnetić:, 29.07.2014
Tragična vijest šokirala je konjičku zajednicu u Hrvatskoj. Najviše Istru i jahače koji se bave endurance-om. Jučer, u tri ujutro, u prometnoj nesreći s motorom poginula je Marija Berković, 28-godišnja vlasnica istarskog rancha Dolina Konja (Facebook grupa) i bivša prvakinja Hrvatske u endurance-u. Bila je to djevojka koja je još kao mala pobjegla od kuće da bi se bavila konjima. Konji su bili njen san, njen život, njeno sve. Imala je veliko srce, energiju desetorice i tvrdoglavost kao da je bila po znaku bik, a ne lav.
Nije joj bilo uvijek lako, ali nikada nije ni dopuštala da ju to spriječi u ostvarivanju svojih želja, a njena jedinstvena osobnost privlačila je oko nje najrazličitije ljude koji su joj pomagali kako god su znali i mogli.
Prije 6 godina u časopisu KONJI objavljen je članak o njoj, kojeg možete naći u prilogu. Taj članak opisuje Mariju kakva je bila prije 6 godina. Tada je rekla kako misli da je ova zemlja koju je našla u Istri pravo mjesto za izgraditi ranch i da se nada da će u tom i uspjeti… 6 godina kasnije – ona je u tome i uspjela. Snovi su joj se ostvarili, bila je svoj na svome i živjela je punim plućima. Ona i njenih 30 konja, pasa, mačaka i svih ostalih životinjica.
Živjela je brzo, jahala je brzo i, na veliku žalost svih oko nje, umrla prebrzo.
Za njene konje nastavit će se brinuti njen dugogodišnji prijatelj Dean. S obzirom da je račun udruge Dolina Konja blokiran, otvoren je račun (IBAN: HR2624020063102697917) kako bi svi koji mogu i žele pomoći mogli donirati sredstva za životinje koje su ostale iza nje. Marija je mnogima od njih spasila živu glavu i udomila ih kada ih nitko drugi nije htio. Njena jedina želja bila je da je njima dobro. Ukoliko ste je poznavali, znate da je tako. Prema tome, ako joj želite poslati vijenac, radije te novce dajte za životinje…
Konjička zajednica s Marijinom smrti mnogo je izgubila.
STOP dilerima i švercu životinja
BH Magazin, 29. 8. 2014.
NA PSIMA IZ BIH TESTIRAJU NOVO ORUŽJE, KOZMETIKU...
Podaci Interpola iz 2012. godine pokazuju kako je šverc životinja odmah poslije krijumčarenja droge i oružja. Posao u kome se vrti ogroman novac postao je zanimljiv i mnogima u BiH. Na psima iz BiH testiraju novo oružje, kozmetiku...
Kada od nadležnih državnih institucija zatražite podatke o izvozu pasa, nećete dobiti nikakav odgovor. Jer psi se ne izvoze. Ali se zato udomljavaju u Njemačkoj, Švicarskoj i drugim državama. Da se radi o čistokrvnim, vrijednim psima, priča bi imala smisao. Ali kada dobijete podatak kako BiH samo u Njemačkoj godišnje udomi nekoliko tisuća pasa lutalica - mješanaca, onda priča postaje sumnjiva.
Prijave tužiteljstvu
- Mi smo Tužiteljstvu prijavili jednu skupinu koja se bavila ovim poslom. Samo u godinu dana prevezli su oko 1000 pasa u Njemačku. Mali dio je vjerovatno udomljen, ali se većini gubi svaki trag nakon nekoliko mjeseci. Koliko znamo, ti psi se koriste za testiranje oružja. U tim slučajevima su pokretne mete. Koriste se i za testiranja lijekova, kozmetike, rade im se i vivisekcije. To je čisto mučenje životinja - govore nam u banjolučkoj udruzi ‘Noa’ koja aktivno radi na ovome problemu.
Za one koji ne znaju, izraz vivisekcija (iz lat. secirati naživo) se zamjenjuje nježnijim izrazima kao, primjerice, istraživanje na modelu. U biti, to je rezanje naživo pasa tijekom određenih pokusa ili praksi.
Put do Njemačke
Put jednoga psa u Njemačku košta oko 100 eura. Šverceri ih navodno prodaju za 250 do 300 eura, tako da je lako izračunati koliko se može zaraditi na ovome kriminalu.
Veterinari uglavnom nisu raspoloženi za razgovor o ovoj temi. Oni koji su bili “neoprezni” pa iznijeli određene podatke brzo su izvrgnuti prijetnjama, tužbama i sudovima.
- Nakon što sam progovorio o ovome problemu, brzo su stigle anonimne kaznene prijave protiv mene, počele su i prijetnje. Radi se o velikom kriminalu koji treba razotkriti - govori nam direktor veterinarske stanice u jednom gradu u Bosni koji je želio ostati anoniman.
Neslužbeno se doznaje kako su i nadležne inspekcije počele aktivnije raditi na istraživanju udomljavanja životinja iz BiH u europskim zemljama. Na rezultate istrage još uvijek se čeka. Ne zna se gdje većina pasa završi
Certifikati i izvoz
Nakon što se dobije potrebni certifikat, psi se stavljaju u kaveze i šalju na put u zemlje EU-a. Preko granice ih ne voze više od pet kako ne bi morali prolaziti strože kontrole.
Užas vivisekcije
Vivisekcija ili rezanje psa dok je živ s ciljem vršenja pokusa, ili obuke studenata odobreno je u 2010. godini, i to samo kod mješanaca. Upravo takvi psi u velikom broju idu iz BiH prema EU pod krinkom udomljavanja. Nakon tri mjeseca smještaja u nekom od domova gubi im se svaki trag.
Uhićenja
Njemačka policija već je provela određene akcije i uhitila pojedince koji su imali veze s BiH. Očekuje se kako će istragu početi i BiH institucije
In memoriam Dylanu
HGSS-ov pas tragač Dylan pao u duboku jamu i izgubio život
Pri padu od 40 metara u duboku jamu, u kojoj su speleolozi u nedjelju obavljali istraživanja, Dylan je po posljednji put pronašao čovjeka i izgubio život
24 SATA, 18. 8. 2014
Piše: Ivana Matijević
Dylan je bio jedan od najboljih službenih potražnih pasa HGSS-a. U nedjelju je namirisao čovjeka i bez imalo straha potrčao prema velikoj stijeni.
Pri padu od 40 metara u duboku jamu, u kojoj su speleolozi obavljali istraživanja, Dylan je po posljednji put pronašao čovjeka i izgubio život.
- Služio je na čast svojem vodiču, HGSS Stanici Zagreb i Gorskoj službi - rekli su iz HGSS-a.
Budimo odgovorni: Danas je svetski dan životinja bez doma!
Portal zivotinje.rs, 15. 8. 2014.
Svake treće subote avgusta meseca u svetu obeležava se Svetski dan životinja koje nemaju dom, što je ujedno i prilika da im posvetimo naročitu pažnju. Ove subote sećamo se svih tih nežnih bića koja svakodnevno tumaraju svetkim ulicama u potrazi za hranom, vodom i sigurnim skloništem.?
Prema nekim statistikama, čak 75 posto ukupne populacije pasa i mačaka nema dom, što ovaj problem čini alarmantnim. Pravi smisao pojmu odgovornog vlasništva daju pojedini vlasnici, udruženja za zaštitu životinja i njihovi volonteri, ali je njihov doprinos u odnosu na veličinu ovog problema mali.
Čipovanje, vakcinisanje a pre svega sterilizacija, što su neki od glavnih postulata odgovornog vlasništva, još uvek nisu ustanovljeni kao obavezni, pa i dalje ima vlasnika koji ova pravila zanemaruju.
Životinje koje žive na ulici, prepuštene su same sebi, pa su česte žrtve zlostavljanja, mučenja, a stalno su izložene i različitim opasnim bolestima. Za sve što im se dešava, životinje su najmanje krive...
Šta kažu pravnici: Da li je obaveza građana da prijavljuju zlostavljanje životinja?
Glavni uzrok povećane populacije pasa i mačaka na ulicama je njihovo nekontrolisano razmnožavanje i stereotipi o sterilizaciji kućnih ljubimaca.
Danas je posebno važno pomenuti veliki broj ljudi koji se volonterski brine o napuštenim životinjama. Iako se svakodnevno susreću sa osudama, finansijskim i drugim problemima, oni srećom ne odustaju. Da ih nema - smrtnost napuštenih životinja, prvenstveno pasa i mačaka, bila bi mnogo veća.
Možda vam se čini da je današnji dan baš kao i svaki drugi – ali, ne mora da bude. Učinite ga posebnim za nekog psa koji se mota u obližnjem parku, za macu koja se skućila u podrumu vaše zgrade.
Danas se svi moramo ujesti za jezik i prećutati to grubo “Pis” ili “Marš”. Umesto toga bi bilo lepo da svi pomazimo ili nahranimo biće koga okrutno nazivaju lutalicom...
Razbijen lanac trgovine psima u Kini, spaseno 2.500 pasa!
Portal zivotinje.rs, 12.08.2014
Oko 2.500 pasa spaseno je stravične sudbine da nekom postanu večera, kada je razbijen jedan lanac ilegalne trgovine u Kini.
Ove kuce su dobile drugu šansu kada su članovi jednog udruženja za spasavanje životinja presreli i zaplenili pet kamiona kojima su životinje transportovane u klanicu.
Sve se dogodilo u nedelju, kada su aktivisti udruženja "Care for Stray Animals Center" iz Pekinga zapazili kamion u kom je bilo smešteno oko 400 pasa. Oni su putem društvenih mreža obznanili lokaciju kamiona i pozvali članove ostalih udruženja i predstavnike vlasti da reaguju.
Veliki broj vozila počeo je da prati ozloglašeni kamion, koji je policija najzad uspela da zaustavi oko 160 kilometara izvan Pekinga.
Kada su psi zaplenjeni, pokazalo se da je reč uglavnom o rasnim psima, koji su kidnapovani od vlasnika. Većina nesrećnih životinja i dalje je na sebi imala ogrlice, objašnjavaju spasioci.
Prema kineskim zakonima, sve životinje moraju posedovati odgovarajuću dokumentaciju i dokaze o vakcinaciji. Među zaplenjenima, papire je imalo samo njih 110, a gotovo svi su bili falsifikovani. Policajci su planirali da kamion vrate odakle je krenuo, ali gomila razjarenih aktivista to nije dozvolila.
- Mnogo ljudi je pristizalo na mesto događaja kako bi spasilo pse. Znali smo da ćemo uspeti da ih spasimo ako se budemo držali zajedno - objašnjava jedna od aktivistkinja.
Vozači su nakon pregovora pristali da predaju pse, a volonteri su se onda organizovali kako bi im pribavili hranu i neophodne lekove.
Nekoliko sati kasnije spažena su još četiri kamiona na istoj ruti, u kojima se nalazilo oko 2.000 pasa, a oni su ubrzo zaplenjeni.
Zahvaljujući društvenim mrežama, ovaj događaj je privukao veliku pažnju, a gotovo sve životinje su zbrinute u privremenim i stalnim smeštajima u roku od jednog dana.
Zahvaljujući objavama, veliki broj vlasnika je uspeo da pronađe svoje otete ljubimce, a za sada je bez doma ostalo nekoliko desetina, na čijem se zbrinjavanju radi u ovom trenutku. O njima brine tim veterinara-volontera, koji su ih pregledali i pripisali im odgovarajuću terapiju.
MONSTRUM IZ SPLITA
Kamenom od 25 kilograma izudarao štenca po glavi u centru grada
Jutarnji list, 29.07.2014
Autor: Saša Zorić
SPLIT - Protiv 37-godišnjeg Splićanina koji je početkom lipnja u središtu grada kamenom zatukao i ubio svoga psa, splitsko Općinsko državno odvjetništvo podiglo je optužnicu zbog ubijanja životinje.
Optužen je da je 9. lipnja ujutro na križanju Šenoine i Milićeve ulice u splitskom naselju Varoš, radi iživljavanja, više puta puta kamenom od 25 kilograma po glavi izudarao svoga psa, odnosno štenca od nekoliko mjeseci, i ubio ga.
Policija ga je pronašla zahvaljujući građaninu koji ga je vidio kako štene snažno vuče na lancu pa je životinja cvilila. Nekoliko trenutaka kasnije vlasnik se vratio niz ulicu, ali bez psa, pa je taj građanin otišao provjeriti gdje je, a našao ga je pod stablom zgnječene glave. Sve je prijavio policiji koja je nasilnika uhitila nakon nekoliko dana.
Kazneni zakon propisuje da će se onaj tko usmrti životinju bez opravdanog razloga ili je teško zlostavlja, nanosi joj nepotrebne boli ili je izlaže nepotrebnim patnjama, kazniti kaznom zatvora do jedne godine. Za mučenje i ubijanje životinja iz koristoljublja predviđena je zatvorska kazna do dvije godine.
Predivna priča iz susjedne Srbije: Kujica bez štenaca doji mačiće bez majke
INDEX.hr, 29.05.2014
Piše: T.T.
DA ŽIVOTINJE imaju veliko srce pokazala je kujica kojoj su štence odnijela djeca, a ona je prihvatila na dojenje mačiće bez majke. Priča je iz susjedne Srbije.
Volonteri Udruženja za zaštitu životinja Kanis pronašli su ovu neobičnu obitelj na ulicama Srijemske Mitrovice i zaprepastili se prizorom. Crna mješanka pustila je mačiće da sišu, lizala ih i prenosila u ustima. Volonteri Udruženja Kanis prenijeli su za B92 svoje dojmove:
Kada smo se prvi put približili, kujica je počela malo režati i štitila je mačiće svojim tijelom. Zauzela je stav karakterističan za kujice koje brane leglo i odmah nam je bilo jasno da na mačiće gleda kao na svoju djecu. Mačići su se tiskali oko nje i sisali, prizor je zaista bio nesvakidašnji.
"U trenutku kada je vidjela da nismo opasnost, pomazili smo je, a zatim smo pogledali izbliza i mačiće. Oni su zdravi i lijepo napreduju, ali im mjesto svakako nije na ulici", istaknuli su.
Dakle, ovoj pseće-mačjoj obitelji treba dom. Trenutno se kujica nalazi na ulici, a Udruženje je ne može smjestiti s ostalim psima zbog usvojenih mačića. Hitno je potreban privremeni ili stalan smještaj jer je pitanje hoće li joj netko oteti i mačiće, kao što je slučaj bio sa štencima.
Owen i Haatchi: Dječak s invaliditetom i zlostavljani pas promijenili jedan drugome život
INDEX.hr, 05.05.2014
Piše: T.T.
PRIČA o dječaku Owenu i psu Haatchiju koji mu je promijenio život već je obišla internet, ali nedavno se pojavio i kratki dokumentarac o njihovom prijateljstvu A Boy and His Dog (Dječak i njegov pas).
Dvojica su se upoznala 2012. godine, a zajedničko im je što su oboje pomalo drugačiji i nemaju baš lake živote. Sada devetogodišnji Owen pati od rijetkog Schwartz-Jampel sindroma zbog kojega su mu mišići uvijek napeti. Anatolijski ovčar Haatchi preživio je teške ozlijede nakon što ga je netko zavezao za prugu i ostavio da ga pregazi vlak. Pronađen je više dana nakon nesreće sa smrskanom zadnjom nogom i repom koji su kasnije amputirani.
Owenovi roditelji su se zaljubili u Haatchija te ga doveli doma, a Haatchi je bistrom i simpatičnom mališanu odmah stavio glavu u krilo. Owen je prije toga, zbog toga što je različit, bio vrlo povučen, izbjegavao je razgovarati sa strancima te izlazak iz kuće. Sada s time više nema problema.
"Umjesto da gledaju u Owena i pitaju što nije u redu s njim, ljudi sada pitaju za Haatchija jer vrlo se rijetko sreće pas s tri noge. Owen im tada priča priču kako je Haatchi nastradao i komunicira s ljudima, što je velik napredak", ispričao je Owenov tata, a mama je dodala kako se mališan uz psa oslobodio, mnogo je opušteniji i hrabriji te mu godi pozornost.
Ispričala je i kako njih dvojica nerijetko "razgovaraju", Owen Haatchiju povjerava svoje tajne te dodala kako se nitko ne smije miješati u takva njihova druženja. Najbolji su prijatelji prošle godine u Birminghamu osvojili i prvu nagradu "Friends for life" na izložbi pasa u Birminghamu.
Pucali psiću u glavu i bacili ga u kanal: Jedva je preživio i treba novac za operaciju
INDEX.hr, 27. 4. 2014
Piše: J.C.
LOVAC iz Varaždina pokušao je ubiti psa tako što ga je upucao u glavu i bacio u kanal uz Dravu, kod hidroelektrane na Dravi koja označava prijelaz iz Varaždinske u Međimursku županiju.
Nesretnog psa spasili su djelatnici Udruge Spas i Skloništa za životinje Prijatelji Čakovec.
"Pas je zbrinut u ambulanti u Čakovcu i stabilno je. Ima prostrjelne rane čeone kosti i sinusa, prostrjelnu ranu prednje lijeve noge u kojoj su mu smrskane kosti pa se na tu nogu ne može oslanjati, kao i ranu na bedru desne stražnje noge", rekla je za Index Aleksandra Hampamer, voditeljica azila Prijatelji Čakovec.
Aleksandra nam je prepričala i što se točno desilo. Za stravičan događaj saznala je oko 10 sati u nedjelju ujutro, kada je dobila poziv od Gordane Lacko, predsjednice Udruge Spas.
"Ona je dobila poziv od ljudi koji su pecali na kanalu. Čuli su pucanj, ustali su i vidjeli ljude koji ulaze u auto varaždinskih registracija. Ranjeni psić pao je u vodu kanala, pucali su mu u glavu ali ga nisu uspjeli ubiti", objašnjava Aleksandra.
Svjedoci su, kako kaže, prepoznali lovca iz jednog varaždinskog lovačkog društva koji je psu pucao u glavu. Policija je o svemu informirana.
"Prepoznali su mu auto, a i znaju ga otprije. Nije mu prvi put da radi ovako nešto", kaže Aleksandra, te dodaje: "Nadam se da će i policija protiv njega podnijeti prijavu, mi ćemo to svakako učiniti".
Nesretni pas, kojem su nadjenuli ime Olly, dobio je antišok terapiju i veliki su izgledi da preživi jer nisu pogođeni vitalni organi. No, bit će mu potrebna složena operacija noge.
"Neće biti jednostavno, kosti su mu smrskane i zbog toga smo odlučili potražiti pomoć", kaže Aleksandra. Azil Prijatelji Čakovec je, naime, otvorio žiro račun na kojeg svi koji mogu pomoći u skupljanu sredstava za Ollyjevu operaciju mogu uplatiti novac.
Broj žiro računa za pomoć je HR33 2340 0091 1160 2537 5
Privredna banka d.d. Zagreb
SWIFT: PBZGHR2X
Korisnik ZEU Prijatelji životinja i prirode, Čakovec
Svrha uplate: donacija za Ollyja
Pravda je zadovoljena: Osuđen na 55 godina zatvora zbog brutalnog zlostavljanja psa!
Autor: zivotinje.rs, 13. 4. 2014
Poljski imigrant optužen za zlostavljanje šteneta pit bula osuđen je na novčanu kaznu od pola miliona dolara i moraće da provede 55 godina u zatvoru. Ovo je vest koja je konačno obradovala ljubitelje životinja širom sveta…
Okružni sud u Bostonu dokazao je da je Radoslav Artur kriv po 11 tačaka optužnice, prema kojima je optužen za brutalno zlostavljanje životinje. Osuđen je na 5 godina zatvora za svaku tačku optužnice. Štaviše, sud je odredio da visina njegove kaucije iznosi čak pet miliona dolara.
Radoslav je optužen za mučenje šteneta po imenu Dou. Nakon što je štene pronađeno u teško povređenom stanju, nadležne službe su morale da uspavaju namučenu životinju.
Dokazano je da je, nakon što je postao vlasnik, izgladnjivao, izbo, palio i tukao štene pit bula. On je više puta napadao i povređivao nevinu životinju, koristeći čak i neke srednjovekovne tehnike mučenja, izveštavaju strani mediji.
Ova vest obradovala je ljubitelje životinja širom sveta. Građani Bostona okupili su se oko Okružnog suda kako bi podržali ovu odluku. Mnogi su nosili majice sa slikom šteneta i kroz suze dočekali pravdu.
Iako šteneta više nema, ova presuda je istorijska u zaštiti životinja... Kazne vremenom postaju sve veće!
Američki olimpijac oduševio svijet brigom o napuštenim psićima u Sočiju
INDEX.hr, 13. 2. 2014.Piše: V.Š.
OLIMPIJAC Gus Kenworthy iz Colorada, koji se pod američkom zastavom natječe u skijanju slobodnim stilom, točnije, u disciplini slopestyle, osvojio je srca brojnih ljubitelja životinja nakon što je na svom Twitter profilu objavio fotografije sa štencima koje je pronašao u Sočiju te sada pokušava ishoditi dozvole za njihov transport doma u SAD.
Milijarder zaslužan za spašavanje pasa u Sočiju: Svog prvog psa pronašao sam na ulici
INDEX.hr, 11. 2. 2014.Piše: V.Š.
NAJVEĆI dio ovogodišnjih Olimpijskih igara u Sočiju plaćaju ruski porezni obveznici. Međutim, ruski milijarder Oleg Deripaska i sam je mnogo uložio u projekt, ali i u - spašavanje pasa lutalica inače osuđenih na smrt.
"Svog prvog psa pronašao sam na ulici u selu u kojem sam odrastao. Bio mi je vrlo blizak prijatelj gotovo pet godina", rekao je za videoprilog BBC-ja Naime, Deripaska je financirao izgradnju skloništa za lutalice koje je na brzinu i u zadnji tren postavljeno u blizini Sočija.
> Bitka s vremenom: Aktivisti spašavaju pse s ulica Sočija od sigurne smrti
> Crna strana Olimpijskih igara: U Sočiju pokolj pasa lutalica
> Soči unajmio privatnu firmu da potamani lutalice uoči Olimpijskih igara: "To je biološki otpad"
Soči unajmio privatnu firmu da potamani lutalice uoči Olimpijskih igara: "To je biološki otpad"
INDEX.hr, 3. 02. 2014.Piše: V.Š
OLIMPIJSKI grad Soči unajmio je privatnu kompaniju s ciljem rješavanja problema lutalica uoči Olimpijskih igara koje traju od 7. do 23. veljače, javljaju strani mediji.
Vlasnik kompanije Aleksej Sorokin rekao je za ABC News da ne zna koliko je njegova kompanija dosad ubila životinja, a nije htio reći ni kada ga je grad Soči unajmio. Istaknuo je da lutalice predstavljaju prijetnju.
"Zamislite da tijekom natjecanja skakač pri brzini od 130 kilometara na sat doskoči i naleti na psa. To bi bilo kobno za obojicu", istaknuo je te dodao da se psi moraju ukloniti s ulica, čak ako to podrazumijeva uspavljivanje.
Potvrdio je da njegova kompanija koristi otrove i zamke, ali i dodao da se ne radi o okrutnosti prema životinjama. "Zalažem se za pravo ljudi da hodaju ulicama bez straha od napada čopora lutalica. Nazovimo stvari pravim imenom. Ti su psi biološki otpad", rekao je.
Pasa lutalica u Sočiju, kao i u cijeloj Rusiji, na ulicama ima poprilično. Sterilizacija nije uobičajena, a neodgovorni vlasnici životinje, nakon što ih se zasite, jednostavno prepuštaju ulicama. Sorokin je dodao i da se prije ove akcije problem pokušao riješiti uz pomoć agencija za udomljavanje pasa.
Sotonisti u Francuskoj silovali i masakrirali ovce i konja!
INDEX.hr, 20. 01. 2014.
Nekoliko ovaca i jedan konj seksualno su zlostavljani, nakon čega su žrtvovani u krvavom sotonističkom ritualu u gradu Perpignan u Francuskoj. Prema informacijama iz lokalnih novina 'Direct Matin', životinje su izbodene, paljene,
zadavljene žicom, kamenovane, kidana im je koža te su im odrezani udovi. U regiji Loire pronađen je mrtav konj kojemu su iskopane oči, odrezana griva i smrskana koljena. Aktivisti za prava životinja podnijeli su tužbu policiji koja za sada
oba incidenta razmatra kao odvojene slučajeve, iako su se dogodili uoči važnog datuma za francuske sotoniste.
HINA, 3. 01. 2014.
Udruga Prijatelji životinja pokrenula je peticiju za izmjenama Zakona o eksplozivnim tvarima kojima bi se zabranilo korištenje petardi i drugih pirotehničkih sredstava II. i III. razreda kroz cijelu godinu, s obzirom da stvaraju veliku buku koja šteti životinjama.
Iz te su udruge u petak priopćili kako osim štete koju nanose životinjama, takve petarde, odnosno nepravilno rukovanje s njima može izazvati i teške ozljede kod djece, odraslih i životinja.
"Izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima pridonijela bi smanjenju buke i stradavanju ljudi i životinja ako bi korištenje petardi i drugih eksplozivnih sredstava II. i III. razreda bilo zabranjeno i u razdoblju od 27. prosinca do 1. siječnja. Doček Nove godine i dalje bi se obilježavao Javnim vatrometima i pirotehničkim sredstvima I. razreda. Pritom zabava zasigurno ne bi izostala, a povećala bi se sigurnost građana i životinja i smanjila buka", navode Prijatelji životinja.
Peticija se može potpisati na njihovoj internetskoj stranici www.prijatelji-zivotinja.hr naslovljenoj " petarde mogu prestrašiti i ozlijediti životinje, a mnoge umiru od srčanog udara zbog eksplozija petardi".
Iz udruge napominju kako se svake godine u eksplozijama petardi ozlijede deseci ljudi, od kojih polovica teže, a dolazi i do oštećenja objekata.
"Niti životinje nisu pošteđene novogodišnjeg ludila. Buka pucanja prestravljuje pse, mačke, ptice i druge kućne i gradske životinje koje proživljavaju strah i traumu, a one koje se nađu u neposrednoj blizini eksplozivnog sredstva mogu biti i povrijeđene. Osim opasnosti od izravnog ozljeđivanja petardom, velika razina buke može oštetiti i njihov znatno osjetljiviji sluh od ljudskoga te izazvati psihički šok ili srčani udar", ističu. (Hina)
Prijatelji životinja: Nadglasajmo petarde svojim potpisima!
VEČERNJI LIST, 2. 1. 2014
Autor:
Snježana Črnjević
I ovih blagdana zbog straha od pucnjave bježali su kućni ljubimci. I dok su neki imali sreće pa su brzo vraćeni svojim kućama, potraga za nekima od njih još traje. A kako je tek onima koji žive na ulicama, koji ne mogu pronaći neki sigurni kut u svom domu jer ga nemaju, kako je tek pticama. Kako je bolesnim i starim životinjama, kojima blagdanska pucnjava još više smeta. O tome ljubitelji pirotehnike ne razmišljaju, a Prijatelji životinja predlažu kompromisno rješenje – traže zabranu korištenja petardi.
Na njihovim stranicama možete potpisati i peticiju za zabranu petardi.
U popratnom tekstu napisali su:
Svake godine u ludovanju s petardama ozlijede se deseci ljudi, od čega neki i teže, a oštete se i neki objekti. Niti životinje nisu pošteđene novogodišnjeg ludila. Buka pucanja prestravljuje pse, mačke, ptice i druge kućne i gradske životinje koje proživljavaju strah i traumu, a one koje se nađu u neposrednoj blizini eksplozivnog sredstva mogu biti i povrijeđene. Osim opasnosti od izravnog ozljeđivanja petardom, velika razina buke može oštetiti i njihov znatno osjetljiviji sluh od ljudskoga te izazvati psihički šok ili srčani udar. Mnoge životinje u panici bježe iz dvorišta, pokušavajući se zaštititi od buke nastale eksplozijama. Stoga bi izmjena Zakona o eksplozivnim tvarima pridonijela smanjenju buke, kao i smanjenju stradavanja ljudi i životinja, ako bi korištenje petardi i drugih eksplozivnih sredstava II. i III. razreda bilo zabranjeno i u vrijeme od 27. prosinca do 1. siječnja. Doček Nove godine i dalje bi se obilježavao javnim vatrometima i pirotehničkim sredstvima I. razreda. Pritom mogućnost zabava sigurno ne bi izostala, a povećala bi se sigurnost građana i životinja te smanjila buka.
Ovakve zabrane na snazi su u Torinu, Milanu, Veneciji, Modeni, Teramu, odnosno u više od 850 talijanskih gradova i općina. U njima je od 2011. zabranjeno za vrijeme Nove godine pucati petardama, a kazne za prekršitelje su od 25 do 500 eura.
Riješili slučaj: Vlasnica azila je ubila pse, nije ih mogla hraniti
Brankica Crosetti usmrtila je životinje 6. prosinca sredstvom za eutanaziju. Sada je u vodu pala priča da su pse ubili kamatari koji su navodno tražili njihovu vlasnicu
24 SATA, 13. 12. 2013.Piše: Helena Tkalčevi
Zagrebačka policija riješila je slučaj uginulih pasa pronađenih u Blatu. Za usmrćivanje pasa sumnjiče Brankicu Crosetti (61), vlasnicu prihvatilišta gdje su pronađene mrtve životinje. Na obradi u policiji je završio i Dalibor B. (37), tajnik udruge i suprug 28-godišnje predsjednice udruge Astor.
Policija sumnja da su se Brankica i Dalibor tijekom studenog dogovorili da će on nabaviti sredstvo za eutanaziju T-61. Ona je, prema vlastitom priznanju, pse usmrtila 6. prosinca jer se više nije mogla brinuti za njih. Prema zakonu, prijeti im do jedne godine zatvora. Usmrćeno je ukupno 44 pasa, a ne 43 kako se isprva vjerovalo. Svi psi bili su čipirani i cijepljeni, a uglavnom se radilo o mješancima, no bilo je i nekoliko čistokrvnih pasa - tri boksera, šarplaninac, njemački ovčar i rotvajler.
Nije mogla sama osnovati udrugu
Također, Brankica je od ranije evidentirana za nekoliko krađa te zbog toga nije mogla osnovati udrugu na svoje ime. Nagovorila je 28-godišnjakinju da bude predsjednica udruge Astor na papiru, iako se zapravo samo ona bavila udrugom.
- O životinjama se brinula samo Brankica. Toliko ih je obožavala da je cijelu penziju svog muža iz Švicarske trošila na njih - rekao je otac 28-godišnjakinje.
Priča o kamatarima je izmišljena
Budući da je policija sada riješila misterij uginulih životinja, u vodu padaju priče da su pse ubili kamatari koji su navodno tražili Brankicu, i da je ona pobjegla u Švicarsku.
Već je bila prijavljena 2007. zbog držanja životinja
Brankica Crosetti od ranije je poznata i veterinarskoj inspekciji koja ju je posjetila 2007. u njezinoj kući u Velikoj Gorici, gdje je držala više od stotinu mačaka i 71 psa. Kuća je bila puna izmeta, a neke od životinja tada nisu mogli ni hodati. Zbog nehumanih uvjeta u kojima je držala životinje prijavili su je susjedi.
Vezani članci:
• Vlasnica pobjegla u Švicarsku, a 43 psa pobili su kamatari?
• Smrt 43 psa i dalje je misterij: Udrugu nitko nije kontrolirao
• U prihvatilištu su pronašli 43 mrtva psa: Netko ih otrovao?
SUDBINA LUTALICA
Na psima iz BiH testiraju novo oružje, kozmetiku...
Postoje sve indicije kako psi ne idu na udomljavanje nego ih muče i ubijaju
Večernji list , 2. 11. 2013.
Autor: Marko Karačić
Podaci Interpola iz 2012. godine pokazuju kako je šverc životinja odmah poslije krijumčarenja droge i oružja. Posao u kome se vrti ogroman novac postao je zanimljiv i mnogima u BiH. Osobito psi!
Kada od nadležnih državnih institucija zatražite podatke o izvozu pasa, nećete dobiti ništa. Jer psi se ne izvoze. Ali se zato udomljavaju u Njemačkoj, Švicarskoj i drugim državama. Da se radi o čistokrvnim, vrijednim psima, priča bi imala smisao. Ali kada dobijete podatak kako BiH samo u Njemačkoj godišnje udomi nekoliko tisuća pasa lutalica, mješanaca u BiH, onda priča postaje sumnjiva.
Prijave tužiteljstvu
- Mi smo Tužiteljstvu prijavili jednu skupinu koja se bavila ovim poslom. Samo u godinu dana prevezli su oko 1000 pasa u Njemačku. Mali dio je vjerovatno udomljen, ali se većini gubi svaki trag nakon nekoliko mjeseci. Koliko znamo, ti psi se koriste za testiranje oružja. U tim slučajevima su pokretne teme. Koriste se i za testiranja lijekova, kozmetike, rade im se vivisekcije. To je čisto mučenje životinja - govore nam u banjolučkoj udruzi ‘Noa’ koja aktivno radi na ovome problemu.
Za one koji ne znaju, izraz vivisekcija (iz lat. secirati naživo) se zamjenjuje nježnijim izrazima kao, primjerice, istraživanje na modelu. U biti, to je rezanje naživo pasa tijekom određenih pokusa ili praksi.
Put do Njemačke
Put jednoga psa u Njemačku košta oko 100 eura. Šverceri ih navodno prodaju za 250 do 300 eura, tako da je lako izračunati koliko se može zaraditi na ovome kriminalu.
Veterinari uglavnom nisu raspoloženi za razgovor o ovoj temi. Oni koji su bili “neoprezni” pa iznijeli određene podatke brzo su izvrgnuti prijetnjama, tužbama, sudovima.
- Nakon što sam progovorio o ovome problemu, brzo su stigle anonimne kaznene prijave protiv mene, počele su i prijetnje. Radi se o velikom kriminalu koji treba razotkriti - govori nam direktor veterinarske stanice u jednom gradu u Bosni koji je želio ostati anoniman. Neslužbeno se doznaje kako su i nadležne inspekcije počele aktivnije raditi na istraživanju udomljavanja životinja iz BiH u europskim zemljama. Na rezultate istrage još uvijek se čeka.
Ne zna se gdje većina pasa završi
Certifikati i izvoz
Nakon što se dobije potrebni certifikat, psi se stavljaju u kaveze i šalju na put u zemlje EU-a. Preko granice ih ne voze više od pet kako ne bi morali prolaziti strože kontrole.
Užas vivisekcije
Vivisekcija ili rezanje psa dok je živ s ciljem vršenja pokusa, ili obuke studenata odobreno je u 2010. godini, i to samo kod mješanaca. Upravo takvi psi u velikom broju idu iz BiH prema EU pod krinkom udomljavanja. Nakon tri mjeseca smještaja u nekom od domova gubi im se svaki trag.
Uhićenja
Njemačka policija već je provela određene akcije i uhitila pojedince koji su imali veze s BiH. Očekuje se kako će istragu početi i bh. institucije.
PETA na mukama: Udomili 19, a uspavali 1647 pasa i mačaka
Organizacija koja se proslavila reklamama protiv ubijanja životinja i nošenja krzna pokušala se opravdati rekavši da je riječ o životinjama koje nije bilo moguće udomiti
24 sata, nedjelja, 24. 3. 2013. , Piše: Mislav Nekić
Od 1877 napuštenih pasa i mačaka koliko je tijekom 2012. prošlo kroz njihovo sklonište u Virginiji, PETA najpoznatija svjetska organizacija za prava životinja udomila je samo njih 19.
Dio njih vraćen je vlasnicima ili su ih vlasti smjestile u druga skloništa.
Čak 1647 životinja umjesto druge prilike dobilo je smrtonosnu injekciju. Preciznije, umjesto da ih udomi skoro 90 posto životinja PETA je eutanazirala.
Prema pisanju Daily Maila, organizacija koja se proslavila šokantnim reklamama i performansima protiv ubijanja životinja i napadima na mesnu te modnu industriju pokušala se opravdati rekavši da je riječ o životinjama koje nije bilo moguće udomiti.
- Imamo malo ljudi koji se brinu o udomljavanju, a većina naših životinja su ljubimci od kojih je društvo diglo ruke. To su agresivne ili životinje na samrti - izjavila je glasnogovornica PETA-e koja je za aferu optužila Centar za slobodu potrošača, neprofitnu organizaciju za koju se vjeruje da pod izgovorom da štiti potrošače ustvari štiti mesnu i industriju brze hrane. Smatraju da su namjerno krivo interpretirali podatke.
Na njihov odgovor nije trebalo dugo čekati. Aktivistima su uzvratili udarac izračunavši kako je PETA od 1998. od kada je njihovo sklonište osnovano do danas usmrtila ukupno 29 398 pasa i mačaka.
- PETA je licemjerna organizacija koja obožava publicitet. S jedne strane svim sredstvima deklarativno se bori za prava životinja poput štakora i svinja, a s druge pak strane u praksi usmrćuje desetke tisuća pasa i mačaka povjerenih im za udomljavanje - odgovor je Centra za slobodu potrošača.
Dumovec joj uspavao pet pasa i poslao račun za uspavljivanje
Rješenje o usmrćivanju donijeli su na temelju dopisa Skloništa u kojem se tvrdi da je socijalizacija opasnih pasa upitna te da kao takvi nisu podobni za udomljavanje
Četvrtak, 14. 3. 2013.Piše: Mislav Neki
Što kaže vlasnica pasa?
Odmah iza Božića nazvala je i zatražila povratak svojih pasa.
Voditeljica skloništa prema njezinim tvrdnjama optužila ju je za neodgovorno ponašanje te rekla da joj pse neće vratiti, već će iste uspavati jer su psi divlji te da u skloništu samo zauzimaju prostor drugim psima.
- To nije istina jer cijeli život se brinem o udomljavanju pasa i nikada nije bilo problema. Kujica Mona, majka četvero uspavanih štenaca proslavila se spašavanjem čovjeka i nekoliko pasa iz nabujale Save. Nikome nije smetala, naprotiv nakon što je o njoj izašla priča u medijima postala je heroj - govori čitateljica.
Priznaje da oduzeti psi nisu bili čipirani i cijepljeni protiv bjesnoće, ali smatra da to nije razlog da se zdravi psi uspavaju.
- Kada su se pojavili inspektori i djelatnici Dumovca mogla sam reći da to nisu moji psi ili ih kao mnogi neodgovorni vlasnici preko noći odvesti i ostaviti ispred gradskog skloništa, ali nisam. Kao što sam dom pronašla Moni, pronašla bih i psima koji su uspavani – govori čitateljica koja troškove uspavljivanja ne namjerava platiti.
Rješenje o usmrćivanju
Pse su pokupili jer su dobili dojavu da područjem Trnja lutaju psi koji napadaju ljude, a s njima na teren izašao je veterinarski inspektor koji je utvrdio da psi nisu čipirani i cijepljeni protiv bjesnoće te su oduzeti vlasnici.
Voditeljica skloništa dodaje da su psi uz sve navedeno bez nadzora lutali područjem gdje dolaze lisice (poznati prijenosnici bjesnoće).
Nakon što su psi završili u Skloništu pokušali su ih socijalizirati, a nakon 15 dana koliki je zakonski rok da vlasnik zatraži svoje pse, a on to nije učinio postupili su prema nalogu inspekcije.
Odgovor veterinarske inspekcije
Vlasnicu pasa tijekom nadzora upozorili su na zakonski rok od 15 dana u kojem može zatražiti povratak svojih pasa.
Ako to ne učini smatra se da više nije vlasnik životinje, a Sklonište prema članku 57. Zakona o zaštiti životinja pse može prodati ili udomiti. Ako ih nije moguće dalje držati ili udomiti životinja se nakon 60 dana može usmrtiti.
Potvrdili su da je nadzorom utvrđeno da 'psi nisu bili cijepljeni i adekvatno označeni'. Međutim to nije bio razlog izdavanja rješenja kojim se nalaže uspavljivanje.
- Rješenje o usmrćivanju pasa doneseno je na temelju dopisa trenera Skloništa koji je naveo da su psi opasni za djelatnike i osobe koje s njima dolaze u kontakt, da je njihova socijalizacija upitna te da kao takvi nisu podobni za udomljavanje - kažu u Ministarstvu poljoprivrede.
Kako bi se ovakve situacije izbjegle vlasnike pasa pozivamo da budu odgovorni. To znači da pse trebate socijalizirati, cijepiti, čipirati i ne puštati da lutaju bez nadzora. Ako sve to napravite nitko vam neće moći oduzeti vaše pse.
Crna kronika 2012.
Zgroženi učestalim i nekažnjenim mučenjem i ubijanjem životinja, Prijatelji životinja traže kažnjavanje zlostavljača
30 izdvojenih slučajeva pokazuje nužnost izricanja najstrožih zatvorskih kazni za zlostavljače životinja
Širu javnost proteklih dana šokirale su vijesti o psu kojemu je netko raznio usnu šupljinu petardom i o štenetu kojemu su noge bile raznesene sačmaricom ili petardom. Oba psa veterinari su morali eutanazirati zbog teških ozljeda. Volonteri udruga za zaštitu životinja, koji najčešće dolaze pomoći životinjama, i prošle godine svjedočili su užasnim prizorima patnje životinja, od kojih mnoge, usprkos velikim naporima veterinara i aktivista, nisu uspjele preživjeti.
Neovisno o motivima mučenja, svima su zajednički nedostatak empatije i bešćutnost. Stoga zlostavljanje životinja, iživljavanje nad njima i njihovo ubijanje sve više dolaze u fokus interesa psihologa i psihijatara koji upozoravaju da je mučenje životinja usko povezano s nasiljem prema ljudima te da pojedinci koji zlostavljaju i ubijaju životinje često jednako postupaju i prema ljudima, osobito prema slabijima od sebe.
Zakon o zaštiti životinja predviđa novčane kazne za ubijanje životinja i nanošenje boli, patnje i ozljeda te namjerno izlaganje strahu, no u praksi je broj sankcioniranih slučajeva zanemariv u odnosu na iznimno velik broj slučajeva zlostavljanja životinja. Novi Kazneni zakon, koji je stupio na snagu 2013. godine, propisuje zatvorske kazne do dvije godine za mučenje i usmrćivanje životinja te oduzimanje životinje zlostavljaču. Iako je riječ o značajnom pomaku u mogućnosti sankcioniranja zlostavljača, Hrvatska još uvijek zaostaje za zapadnim zemljama gdje se za iste prijestupe izriču kazne i do deset godina zatvora. Stručnjaci su zlostavljanje i ubijanje životinja prepoznali kao važan društveni problem, a zlostavljače i ubojice životinja kao ljude koji su opasni ne samo za životinje, već i za ljude i širu okolinu te je nužno zatvorskim kaznama utjecati na svijest da iživljavanje prema slabijima neće proći nekažnjeno.
Nažalost, još uvijek ima slučajeva kada prolaznici danima ne reagiraju na ozlijeđenu životinju, no građani ipak sve više prijavljuju zlostavljanje životinja. Tijekom godine udruga Prijatelji životinja dobiva velik broj prijava građana koji svjedoče zanemarivanju i mučenju životinja, a slične prijave dobivaju i druge udruge za zaštitu životinja. Na web stranici Prijatelja životinja mogu se naći upute o načinima prijave zanemarivanja, mučenja i ubijanja životinja policiji, inspekcijama i općinskom državnom odvjetništvu. Udruga poziva građane da ne okreću glave pred prizorima patnje životinja i da prijavljuju sve slučajeve zanemarivanja i nasilnog postupanja prema životinjama.
Usprkos porastu broja prijava od strane građana, suosjećajnije društvo, sigurno od nasilja prema slabijima (bili to ljudi ili životinje), može se izgraditi jedino suradnjom građana i nadležnih institucija koje će zakonske propise provoditi u djelo. Zatvorskim i novčanim kaznama zlostavljači, koji u većini slučajeva ostaju nepoznati ili nisu sankcionirani, trebaju dobiti jasnu poruku da se nasilje neće tolerirati ili relativizirati jer se radi ‘samo o životinjama’. Vrijeme je da najstrožim kaznama za zlostavljanje životinja Hrvatska napravi etički pomak i da se zločini nad životinjama shvate kao ozbiljna prijetnja cijelome društvu, jer onaj tko muči životinje jednako je sposoban zlostavljati djecu i odrasle ljude.
Prijatelji životinja podsjećaju i na životinje čije se institucionalizirano mučenje i ubijanje ne sankcionira jer se doživljava kao ‘normalno’ i društveno prihvatljivo. Zbog ljudske prehrane 2012. godine u hrvatskim klaonicama i u privatnim domaćinstvima ubijeno je preko 40 milijuna životinja, a 2011. godine 77729 tona riba i ostalih vodenih životinja.
Izdvajamo samo neke od brojnih slučajeva sadističkih mučenja i ubijanja životinja u 2012. godini, koji su bili popraćeni u medijima, a zbog upućivanja na zajednički mentalni sklop zlostavljača životinja uvrstili smo i monstruozni slučaj iz nama susjedne zemlje:
- 2.1.2012, Križevci: lovac upucao psa 30 metara od njegova skrbnika
Tijekom šetnje s miroljubivim labradorom Blekijem, Ivan Podolski iz Križevaca uzaludno je vikao i molio lovca da ne puca na psa, koji je bio udaljen od njega 30-ak metara. Lovac je ubio psa, a Podolski je o svemu obavijestio policiju.
- 4.1.2012, Sarajevo: dječak kišobranom ili metalnom šipkom silovao psa
Članovi Udruženja Avlijaner iz Sarajeva prijavili su silovanje psa mješanke, kojoj su veterinari kirurzi pružili prvu pomoć. Pas je silovan u anus kišobranom ili metalnom šipkom, a pretpostavlja se da je počinitelj 14-godišnjak koji je isti zločin napravio prije tri godine, otkad su u istom naselju silovana još četiri psa.
- 4.1.2012, Sesvete: kujica teško ranjena od djelovanja eksplozivne naprave
Jedna šetačica našla je teško ranjenu trogodišnju belgijsku ovčarku kako beživotno leži u jednoj šumi u Sesvetama, gdje je provela četiri dana. Veterinari su utvrdili da ima teške opekotine i otvorene rane u predjelu toraksa i abdomena, koje su najvjerojatnije nastale kao posljedica neke eksplozivne naprave tijekom pucnjave u novogodišnjoj noći.
- 15.1.2012, Našice: maloljetnik mučio psića, vezao ga lancem i tukao kolcem
13-godišnjak s područja Osječko-baranjske županije pronašao je izgubljenoga psa, kojega je vezao lancem za stablo i nanio mu više ozljeda drvenim kolcem. Policija ga je prijavila zbog zlostavljanja životinja.
- 2.2.2012, Modruška Munjava kod Josipdola: zatukao sjekirom psa na lancu, koji mu je ugrizao sina
Petogodišnji dječak bio je sam u dvorištu i tukao je štapom psa na lancu, koji mu nije dao da uzme igračku. Pas ga je napao i izgrizao po glavi. Dječaku je pružena liječnička pomoć i sanirane su mu ozljede, a otac je ubio psa sjekirom.
- 8.2.2012, Osijek: vandali autolakom obojili dva psa, trudna kujica pobacila
Volonteri osječke Udruge Pobjede spasili su dva psa koje je netko obojio autolakom. Trudna kujica je zbog trovanja bojom imala spontani pobačaj i jedva je preživjela.
- 26.2.2012, Raškovići kod Knina: nepoznati vandal odsjekao je psu glavu i bacio je pokraj ceste
U Raškovićima kod Knina nepoznati vandal odsjekao je psu glavu i bacio je pokraj ceste, a to je medijima prijavio vozač koji je prolazio tom cestom. Nitko od žitelja Raškovića nije prijavio slučaj policiji, pa je to učinio novinar.
- 26.2.2012, Pazin: bacio s mosta osam tek rođenih psića na zaleđenu rijeku
Na zaleđenu Pazinčicu koja teče središtem Pazina nepoznati bezdušni manijak bacio je s mosta osam tek rođenih psića koji su pali na zaleđenu površinu i umrli u mukama.
- 28.2.2012, Bibinje kod Zadra: vatrenim oružjem ubio četiri psa
Nepoznati počinitelj noću je iz vatrenog oružja ustrijelio četiri psa tornjaka u vlasništvu 54-godišnjaka iz Bibinja. Tri tornjaka umrla su na licu mjesta, a četvrti je zbog težine ozljeda eutanaziran kod veterinara.
- 16.3.2012, Petrinja: pas ostavljen da umre u napuštenom podrumu
Udruga za zaštitu životinja iz Petrinje ‘Sretna kuća’, nakon dojave građana, u podrumu napuštenog restorana pronašla je mrtvo i izmrcvareno tijelo psa. Pas je bio svezan na kratkom povodcu, pod sebe je obavio nuždu, a na hrptu je imao ranu. Njegovo zavijanje građani su slušali danima, ali nitko nije došao pomoći niti pozvati na vrijeme udrugu.
- 25.3.2012, Kaštele: ubio psa hicem iz lovačke puške
Dok je šetala s četverogodišnjim psom plažom, njegova skrbnica začula je pucanj i vidjela psa kako leži mrtav. Sumnja da je psa, kojeg je udomila iz azila, ubio susjed koji joj je već prijetio da će ubiti psa, a koji to negira.
- 3.4.2012, Novi Zagreb: umirovljenica bacila štene s petog kata
Psihički bolesna umirovljenica bacila je preko balkona stana na petom katu četveromjesečnoga psića. Susjeda je odmah odvezla psa veterinaru, ali je putem preminuo.
- 17.4.2012, Imotska krajina: u mjesec dana otrovano 30-ak pasa
U mjesec dana na širem području Imotske krajine otrovano je tridesetak pasa, i lutalica i kućnih ljubimaca, koji su umrli u teškim mukama, a stradale su i mačke i neke divlje životinje. Samo u snježnoj mećavi u veljači nastradalo je više od 50 pasa na lancu jer su im kućice bile zatrpane snijegom, dok su mnogi umrli i od gladi.
- 27.4.2012, Vidovec: pokušao zaklati kujicu i njezina dva šteneta
Vlasnik kujice koju je je teško zanemarivao i tukao pokušao je zaklati nju i njezine tromjesečne štence. Nakon dojave građana zagrebačkom Info centru za kućne ljubimce, veterinari su hitno pružili pomoć teško ranjenim štencima i kujici koja je u predjelu prsa imala duboke ubodne rane i gotovo je iskrvarila.
- 6.7.2012, selo Čučevo kod Kistanja (blizu Knina): u zatvorenoj štali izgorjelo 90 ovaca i koza
U zatvorenoj štali 54-godišnjaka iz Kistanja izgorjelo je 90 ovaca i koza koje nisu mogle pobjeći jer je štala bila zatvorena. Policija je izvijestila o slučaju Državno odvjetništvo.
- 8.7.2012, Nemetin: psa zavezali žicom za kamen i bacili ga u Dravu
Volonter osječke Udruge Pobjede pronašao je u Dravi psa kojeg je netko očito namjeravao ubiti. Pas je bio u velikom šoku jer je vjerojatno satima stajao na suncu, a nije se mogao pomaknuti zbog kamena za koji je bio zavezan žicom.
- 30.7.2012, Bilje: aktivistice spasile kujicu koja je 10 dana bila bez hrane i vode
Nakon izostanka djelovanja policije i veterinarske inspekcije, koji su procijenili da kujica nije zanemarena, aktivistice osječke Udruge Pobjede preskočile su ogradu jedne kuće i oslobodile dvije zlostavljane kujice. Kujica koju je vlasnica ostavila deset dana zavezanu za lanac u zakovanoj kućici, bez hrane i vode, bila je dezorijentirana, dehidrirana i teška svega 4,9 kilograma te joj je pružena veterinarska pomoć.
- 18.8.2012, Daruvar: zavrnuo mački vrat i bacio je u drvo
Na YouTubeu objavljena je snimka na kojoj se vidi da mladić maloj crnoj mački zavrće vrat i baca je u drvo, nakon čega se krvava mačka nastavlja tresti na podu, a mladić je uz psovke baca dublje u šumu. O događaju su obaviješteni policija i Državno odvjetništvo.
19.8.2012, Munčići: šakama udarao već ozlijeđenoga psa i odvezao ga u prtljažniku
Mirjana Benčić svjedočila je zlostavljanju životinje kada se u neposrednoj blizini njene kuće zaustavio automobil iz kojeg je izašao muškarac, otvorio prtljažnik i pun bijesa divljački šakama udarao po glavi već ozlijeđenoga psa koji je stravično cvilio i zapomagao, a zatim ga je gurnuo nazad u prtljažnik i odvezao dalje. Iako je zapisala broj registarske tablice i nazvala policiju da ih obavijesti o incidentu, policija nije reagirala.
- rujan 2012, Zagreb: student bacio mačića preko krova kuće i to snimio
Ante Palić, student iz Zagreba, uzeo je mače i snimio kako ga baca preko krova kuće. Snimku je objavio na Facebooku uz komentar ‘Leteća mačka, malo sam dao maci krila, hahahaha’.
- 24.9.2012, Pula: trovanje mačaka u Puli postaje sve češće
Udruga ‘Ruka šapi’ upozorila je kako trovanja mačaka i njihovo umiranje u teškim mukama postaje sve češće u Puli te je pozvala građane da prijavljuju trovanja policiji i veterinarskoj inspekciji.
- 27.10.2012, Knin: zavezali pijetla za auspuh automobila i vukli ga dok nije umro
Tijekom sklapanja braka u crkvi u Kninu, sudionici svadbe zavezali su pijetla za auspuh automobila i vukli ga po cesti dok nije umro. Udruga Prijatelji životinja podnijela je kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu koje je ubrzo izvijestilo da je u prosincu podiglo optužnicu protiv okrivljenog Josipa Čulina zbog kaznenog djela mučenja životinja.
- 29.10.2012, Škare kod Otočca: bjesomučno udarao psa dok nije izdahnuo
56-godišnjak je u mjestu Škare iza kuće 44-godišnjeg poznanika poljoprivrednim alatom zatukao psa. Jadnu životinju bjesomučno je udarao oruđem sve dok nije izdahnula. Policija ga je prijavila Državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela uništenja i oštećenja tuđe stvari.
- 30.10.2012, Karlovac: mačiću potrgali sve zglobove i ligamente
Aktivisti Udruge Mijau-Karlovac nastojali su spasiti mače staro mjesec i pol dana, kojem su obje prednje noge višestruko polomljene jer mu ih je netko pokušao iščupati. Veterinari su mu pokušali spasiti jednu nogu operacijom, dok je drugu trebalo amputirati, no zbog zdravstvenih komplikacija i novog operativnog zahvata mačić je umro ubrzo nakon buđenja iz narkoze.
- 2.11.2012, Labin: masovno trovanje mačaka na labinskoj tržnici
Aktivisti Udruge za zaštitu životinja Fenix iz Labina svjedočili su na labinskoj gradskoj tržnici strašnom prizoru mačaka i mačića koji su umirali u najvećim mukama i padali s krovova kafića. Neke od mačaka bile su sterilizirane preko udruge.
- 10.11.2012, Novo Čiče kraj Velike Gorice: susjedu motornom pilom ubio psa koji je bio zavezan na lancu
Nakon što je našao mrtvoga i krvavog psa na svojem zemljištu, stanovnik Novog Čiča otkrio je da mu je susjed ubio psa koji je bio zavezan na lancu, tako da ga je više puta udario, slomio mu rebra te mu nanio i druge ozljede.
- 20.11.2012, Slavonski Brod: zavezali kujici šape i njušku i bacili je u kontejner
Volonteri udruge Victus iz Slavonskog Broda nisu uspjeli spasiti kujicu bačenu u kontejner za smeće. Kujici su njuška i šape bili omotani ljepljivom trakom tako da ne može pobjeći, glava joj je bila krvava, tijelo puno krpelja, a bila je u potpunom šoku i u teškom psihičkom stanju te je, usprkos pruženoj pomoći, ubrzo umrla. Neki od stanara u obližnjim zgradama rekli su da se njezino cviljenje čulo cijele noći, no nikome nije palo na pamet provjeriti o čemu je riječ.
- 19.12.2012, Darda: dva dana ranjen pas ležao ispred škole pred očima brojnih prolaznika
Psa Martija ozlijedio je automobil, nakon čega je ležao dva dana ispred škole u Dardi, a da mu nitko od brojnih prolaznika nije pomogao. Pas nije iskrvario zahvaljujući hladnoći. Volonterke iz osječkog azila nakon poziva odvele su ranjenoga psa veterinaru te se Marti oporavlja nakon petosatne operacije transplatacije i šivanja kože.
- 30.12.2012, Galižana u blizini Pule: psu stavili zapaljenu petardu u usta
Miško, 8-godišnji pas iz Galižane, morao je biti uspavan jer mu je netko stavio zapaljenu petardu u usta i nanio teške ozljede njuške i glave, Rentgen lubanje pokazao je da je Miško imao i dva metka u vratu i glavi, i to od zračne puške. Policija je priopćila da još traga za nepoznatim počiniteljem.
Gradska knjižnica Velika Gorica
S knjigom na ti!
književni susret
Poznajete li Anu Horvat?
gošća: Ana Horvat, pjesnikinja i aktivistica za zaštitu životinja
sudjeluje i Sonja Manojlović, pjesnikinja
moderatorica susreta: Darija Žilić
u ponedjeljak 19. studenoga 2012. u 19.00 sati
Središnji odjel za odrasle, Zagrebačka 37
Poznajete li Anu Horvat? Posljednja ovogodišnja književna tribina S knjigom na ti!nudi vam priliku da se upoznate s fascinantnim opsegom zanimacija kojima se bavi ova svestrana žena. Ana Horvat pseudonim je Jasne Palčec, etablirane pjesnikinje, novinarke, plesačice, pravnice, aktivistice za zaštitu životinja, urednice, antologičarke… Dugogodišnja članica Društva hrvatskih književnika do sada je objavila četrnaest zbirki poezije, jedan roman, sastavila dvije jedinstvene antologije, uredila prvi internetski pjesnički portal-antologiju, osnovala i vodi Drugu priliku - udrugu za zaštitu napuštenih životinja, pisala za Vjesnik te objavljivala poeziju i prozu u brojnim književnim časopisima, a njezine su pjesme često izvođene i uvrštene u domaće i strane pjesničke antologije. Zvuči kao dovoljno razloga da ju upoznate, zar ne?
Psi u pratnji kraljice
Prijatelji životinja: Inspektori ulaze u domove i ubijaju pse pred djecom koja vrište!
Udruga 'Prijatelji životinja' alarmirala je javnost o masovnom ubijanju pasa koje provode veterinarski inspektori, zbog, kako kažu, straha od bjesnoće.
U priopćenju Prijatelja životinja stoji kako je troje veterinarskih inspektora prošli petak ubilo oko 50 životinja u zagrebačkom skloništu za nezbrinute životinje u Dumovcu, skloništu udruge Noina Arka, te u domovima ljudi koji su nedavno udomili životinje.
>> 5.000 stranaca ubija životinje u Hrvatskoj
Ulaze ljudima u stan govoreći da su došli samo u nadzor, a onda pred djecom koja vrište bez spomena karantene i pregleda ubijaju psa na licu mjesta! Ministarstvo poljoprivrede oglasilo se priopćenjem u kojem pravda ubijanje tobožnjom opasnosti od bjesnoće zbog šteneta koje je udomljeno prije mjesec dana iz Dumovca u Samobor. Prema zadnjim saznanjima, u dvorište gdje je štene živjelo upala je navodno bijesna lisica i ubila kokoši te prenijela štenetu bjesnoću, zbog čega je i preminulo. No, inspektori su očito zlonamjerno iskoristili smrt šteneta kao izliku za ubijanje i necijepljenih i cijepljenih životinja, stoji u priopćenju.
U Udruzi tvrde kako su ubijeni psi u Dumovcu bili u karanteni, te da njihovo ponašanje i zdravlje stalno prati stručno osoblje Dumovca, a oni sami nisu nikoga ugrožavali niti su predstavljali prijetnju drugim životinjama, ali ih je inspekcija svejedno ubila na licu mjesta.
Prijatelji životinja traže od Ministarstva poljoprivrede da hitno zaustavi mahniti pohod svojih inspektora na nesretne pse i sankcionira protuzakonito djelovanje inspektora. Udruga poziva građane na prosvjed u ponedjeljak, 18. lipnja 2012. u 13 sati ispred Uprave veterinarstva (Planinska ulica 2) i u utorak, 19. lipnja 2012. u 13 sati ispred Ministarstva poljoprivrede (Ulica grada Vukovara 78), a prosvjedi će se nastaviti i dalje. Traži trenutno zaustavljanje ubijanja životinja, sankcioniranje i otkaz odgovornih veterinarskih inspektora i njihovih nadređenih i poziva građane da pišu Ministarstvu poljoprivrede, Vladi i inozemnim organizacijama, kako bi se spasili ostali ugroženi psi.
Članak na web stranici udruge PRIJATELJA ŽIVOTINJA (objavljen 15. 6. 2012.) o ubijanju "zbrinutih" napuštenih pasa (za sada njih 48 kao što je izjavio Luka Oman u HTV3 Dneviku 18. 6. 2012.) zbog navodne bjesnoće u Gradskome skloništu za napuštene životinje u Dumovcu i u, nedaleko od njega, Skloništu Noine arke.
Ubijanje se nastavlja.
18.06.12. Zaustavimo veterinarske inspektore u mahnitom ubijanju!
- Afera u Ministarstvu poljoprivrede: ubili oko 50 zdravih životinja u jednom danu, danas nastavili ubijati, inspektori koriste tobožnji strah od bjesnoće da unište dva najbolja skloništa u Hrvatskoj!
Veterinarski inspektori Miljenko Jurjević, Marica Cikojević i Ljerka Fučkala prošli petak ubili su oko 50 životinja u zagrebačkom skloništu za nezbrinute životinje u Dumovcu, skloništu udruge Noina arka i u domovima ljudi koji su nedavno udomili pse, a danas su nastavili s ubijanjima! Ulaze ljudima u stan govoreći da su došli samo u nadzor, a onda pred djecom koja vrište, bez spomena karantene i pregleda, ubijaju psa na licu mjesta! Ministarstvo poljoprivrede oglasilo se priopćenjem u kojem pravda ubijanje tobožnjom opasnosti od bjesnoće zbog šteneta koje je udomljeno prije mjesec dana iz Dumovca u Samobor. Prema zadnjim saznanjima, u dvorište gdje je štene živjelo, upala je navodno bijesna lisica i ubila kokoši te prenijela štenetu bjesnoću, zbog čega je i preminulo. No, inspektori su očito zlonamjerno iskoristili smrt šteneta kao izliku za ubijanje i necijepljenih i cijepljenih životinja.
Ubijeni psi u Dumovcu bili su u karanteni, njihovo ponašanje i zdravlje stalno prati stručno osoblje Dumovca i nisu nikoga ugrožavali niti su predstavljali prijetnju drugim životinjama ili ljudima. Životinje nisu prošle trokratni pregled tijekom deset dana radi utvrđivanja bjesnoće niti je testirana visina antitijela, titra, na bjesnoću u njihovoj krvi, već ih je inspekcija ubila na licu mjesta. Obdukcijom dosad ubijenih životinja utvrđeno je kako nijedna nije imala bjesnoću. Usprkos tome, veterinarska inspekcija nastavlja smrtonosni pohod na zdrave životinje!
Zna li ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina za nezakonit napad njegovih inspektora na dva najbolja skloništa u Hrvatskoj, čiji rad je i samo Ministarstvo dosad nebrojeno puta isticalo kao primjer kako trebaju funkcionirati skloništa za napuštene životinje? Zna li za upade inspektora u domove građana i ubijanje zdravih pasa pred šokiranom djecom i obitelji? Znaju li Vlada i premijer da inspektori Ministarstva poljoprivrede zatvaranjem skloništa pod izlikom izmišljene opasnosti od bjesnoće čine nepopravljivu materijalnu štetu Zagrebu i cijeloj Hrvatskoj, s obzirom na sredstva koja se izdvajaju za rad skloništa i činjenicu da Dumovec udomi i primi najmanje dva do tri psa dnevno?
Tko će platiti štetu nanesenu skloništu i to upravo sada, kada Hrvatska mora dokazati pred Europskom unijom da ispunjava uvjete za civilizirano zbrinjavanje napuštenih životinja? Imaju li veterinarski inspektori dopuštenje svojih nadređenih za svoj krvavi smrtonosni pohod na nedužne životinje i upade u domove građana? Zašto je veterinarska inspekcija ubila životinje u skloništu udruge Noina arka, koje nema dodira sa životinjama u Dumovcu? Zašto veterinarska inspekcija kontrolira rad skloništa u Dumovcu nekoliko puta više nego 'skloništa' gdje postoje brojna kršenja zakona i ubijanja pasa?
Prijatelji životinja traže od Ministarstva poljoprivrede da hitno zaustavi mahniti pohod svojih inspektora na nesretne pse i sankcionira protuzakonito djelovanje inspektora. Udruga poziva građane na prosvjed u ponedjeljak, 18. lipnja 2012. u 13 sati ispred Uprave veterinarstva (Planinska ulica 2) i u utorak, 19. lipnja 2012. u 13 sati ispred Ministarstva poljoprivrede (Ulica grada Vukovara 78), a prosvjedi će se nastaviti i dalje. Traži trenutno zaustavljanje ubijanja životinja, sankcioniranje i otkaz odgovornih veterinarskih inspektora i njihovih nadređenih i poziva građane da pišu Ministarstvu poljoprivrede, Vladi i inozemnim organizacijama, kako bi se spasili ostali ugroženi psi.
Sklonište u Dumovcu kao institucija grada Zagreba primjer je drugim skloništima po kvaliteti svojeg rada i jedno je od rijetkih u Hrvatskoj koje ne ubija pse nakon 60 dana boravka u Skloništu. Djelatnici Skloništa stručno su osposobljeni i dodatnom edukacijom u inozemstvu, a o učinkovitosti njihova truda govore i broj udomljenih kastriranih i cijepljenih pasa i edukacija javnosti o odgovornom postupanju prema životinjama. Svi psi cijepljeni su protiv svih bolesti i bjesnoće nakon navršena tri mjeseca života, a djelatnici savjesno provode sve odredbe propisane zakonskim propisima.
Člankom 16. Pravilnika navedeno je obavezno oglašavanje životinja, koje od strane Skloništa ne postoji. Člankom 58. Zakona o zaštiti životinja osnivači skloništa za životinje dužni su organizirati informacijski centar za napuštene i izgubljene životinje te podatke o životinjama dati na uvid javnosti, što isto nije slučaj.
Člankom 21. Pravilnika određeno je da životinja po dolasku mora biti smještena u prostoriji za izolaciju,pas 10 dana, mačka 14. Prema Članku 21. Pravilnika svaka novoprimljena životinja mora biti prvo smještena u prostoriju za izolaciju kako ne bi došla u dodir s drugim životinjama.
U navedenom Skloništu postoji 1 odvojena prostorija za izolaciju pasa sa 2 boksa koji su međusobno odvojeni rešetkom. Dakle, ako se u prostoriji nalazi više od jedne životinje, nije zadovoljen uvijet iz Članka 21 da životinja ne smije doći u dodir sa drugim životinjama.
Čak i ako se prihvati a u 2 boka u prostoriji smiju boraviti dvije životinje, jednostavnom računicom možemo doći do zaključka da je nemoguće primiti više od 2 psa u 10 dana, što se u Skloništu u Liču ne poštuje, već se novopridošli psi mješaju sa ostalim psima. Uvidom u liste kršenje članka 21. Pravilnika je više nego očito.
Prostorija za izolaciju mačaka ne postoji. Mačke se drže u dvije odvojene prostorije, u kojima se nalaze boksevi za mačke, u jednoj 2 a u drugoj 3 boksa. Pošto mačke moraju biti u izolaciji 14 dana, uvidom u liste i dinamiku zaprimanja mačaka u Sklonište, razvidno je da se krši članak 21. i po pitanju držanja mačaka u izolaciji.
Člankom 25. određuje se od kojih prostorija se sastoji sklonište. Dolaskom nove upraviteljice, kompletan prostor Skloništa u Liču proglašen je karantenom i u njega je zabranjen ulaz. To dovodi do zaključka kako sklonište ne posjeduje adekvatan prostor za smještanje životinja, pa je iz istog upitno kako je moguće da sklonište kao takvo i dalje neometano obavlja djelatnost pošto direktno krši odredbe Članka 25.
Člankom 28. Pravilnika definiran je status slobodnoživućih mačaka i postupak sa istima,iako je do sada u praksi Sklonište u Liču mačke smještalo u zajedničku prostoriju, bez poštivanja odredbe o izolaciji, što je dovelo do širenja zaraznih bolesti i pomora velikog broja životinja. Niti jedna mačka nije obrađena u skladu s ovim člankom, odnosno sterilizirana i vraćena u stanište od strane Skloništa, iako se u većini slučajeva radilo o divljim mačkama koje prije dolaska u Sklonište nisu bile u kontaktu s ljudima. Dio mačaka preuzet je od strane raznih Udruga.
Člankom 29. Pravilnika određeno je da se u sklonište preuzimaju i životinje o kojima se vlasnici više ne mogu ili ne žele brinuti, što je Sklonište u Liču odbijalo pa su ti psi ostavljani vezani za ogradu.
Psi koji se nalaze u Sklonišu u Liču nisu cjepljeni protiv bjesnoće niti označeni mikročipom u skladu sa člankom 37. Zakona o veterinarstvu u kojemu je isto jasno definirano, te sa Naredbama o mjerama zaštite životinja od zaraznih i nametničkih boklesti i njihovom finaciranju iz 2010., 2011. i 2012. godine.
Tražimo od Vas da se u što kraćem roku otklone nepravilnosti, a ukoliko to nije moguće Skloništu u Liču zabrani rad do ispunjavanja zakonskih odredbi, kao što je to učinjeno ostalim Azilima i Skloništima koji su kršili navedene propise. Podsjećamo da prema Članku 56. stavak 2 Zakona o zaštiti životinja Sklonište za životinje ne može početi obavljati djelatnost bez rješenja o udovoljavanju uvjetima koje donosi nadležno tijelo. Dakle, pošto Sklonište ne udovoljava Pravilniku na način na koji je navedeno u prethodnom tekstu, mora biti povučena dozvola za rad i time zabranjeno zaprimanje novih životinja.
Napominjemo da je isto učinjeno u azilima koji su pod skrbi udruga na području PGŽ, te nam nije jasno zašto ovaj objekat ne podliježe zakonskim propisima i normama.
Iako je objekat započeo s radom prije gotovo 2 godine i u njemu su već obavljani nadzori od strane nadležnih organa, do sada nije učinjeno ništa kako bi se očite nepravilnosti uklonile niti je itko sankcioniran za kršenje Pravilnika i Zakona.
Želimo napomenuti da ovo Sklonište po sili zakona financiraju lokalne smaouprave, i da smatramo da se za naš novac, novac poreznih obveznika, mora osigurati i adekvatna, dakle zakonski regulirana usluga.
Želimo napomenuti i da je dana 12.05.2012. u Liču izvršena inspekcija na našu pritužbu poslanu u studenom 2011. godine. Osim neopisive aljkavosti inspektora i vrlo očitog nerada i neizvršavanja svog posla i svojih dužnosti, inspektori su zaključili da Sklonište koje:
- trenutno sadrži mnogo više od 30 pasa za koje je registrirano,
- još uvijek nije reguliralo građevinsku i lokacijusku dozvolu,
- se ne pridržava se karantene od 10 dana pri kojoj novopristigle životinje moraju biti strogo odvojene od drugih životinja,
- nije izgradilo adekvatnu vizualnu i zvučnu zaštitu iako se nalazi na manje od 500 m od naseljenog mjesta,
- ne drži životinje u skladu sa Pravilnikom već se one zbog prekapacitiranosti Skloništa slobodno kreću u vanjskoj ogradi gdje mogu doći u dodir s ljudima i divljim i domaćim životinjama iako nemaju regulirani status na bjesnoću,
- ne drži životinje u skladu sa Pravilnikom već se one zbog prekapacitiranosti Skloništa nerijetko izlaze i izvan vanjske ograde,
- ne čipira pse prema Pravilniku o označavanju pasa,
- ne vrši cijepljenje protiv bjesnoće i ne provodi test na titar antitijela prije kojeg životinja s nereguliranim statusom na bjesnoću ne smije izaći iz karantene 6 mjeseci,
nema apsolutno nikakvih nepravilnosti u radu. Stoga želimo podnijeti i pritužbu na njihov rad, jer, osim Skloništa za životinje, i plaće inspektora financiramo samo i jedino mi,
Vaši Zabrinuti Građani
ŽELIMO DA SE SKLONIŠTE STAVI U OKVIRE ZAKONA I DA, RASPOLAŽUĆI KAPITALOM POREZNIH OBVEZNIKA, POČNE POSLOVATI PREMA ISTIMA.
Književnica Giga Gračan:
Vlada nedostatak knjiga s animalističkom tematikom
U prostorijama Društva hrvatskih književnika tri književnice predstavile su svoje kućne ljubimce, ali i djela o životinjama kojih nedostaje
Objavljeno: 19.03.2012. 16:24h
Ana Horvat književnica je koja se aktivno bavi i zaštitom životinja. Osnovala je udrugu za zaštitu napuštenih životinja Druga prilika. Na Tribini je predstavljena njezina antologija pjesama Subića u kojoj je sakupila djela koja slave životinje od čak 165 autora, od Marka Marulića, preko Miroslava Krleže do Dragutina Tadijanovića.
- Ja sam bila najsretnija istražujući i prikupljajući materijale za knjigu Subića. Kopala sam po takvom blagu hrvatskog pjesništva da sada slobodno mogu reći da su pjesme s animalističkom tematikom najbolja djela pjesničkog opusa nekih od autora - dodala je Horvat.
Književnice su istaknule kako je zaštita životinja široki pojam i kako treba obratiti pozornost na veliki dio životinja koje su nezaštićene i kojih je svakim danom sve manje. Isto tako, apelirale su na sve građane da ne bacaju kućne ljubimce na ulicu jer su i životinje živa bića koja imaju dušu i pate.
Video zapis Ivice Smoleca s tribine Na šapama u književnost (kliknuti na tekst)
Dana 27. listopada 2011. udruga DRUGA PRILIKA (kao i mnogi drugi) primila je od nepoznatog pošiljatelja dopis pod naslovom: JESTE LI VI SPREMNI NA ISTINU O AZILU DUMOVEC?
S obzirom da je Gradski azil za napuštene životinje u Dumovcu 2009. godine preuzeo djelatnosti tada zatvorenog zagrebačkog šinteraja/živodernice - Veterinarsko higijenskog servisa iz kojega je udruga deset godina spašavala napuštene pse od usmrćenja, smatramo svojom zoozaštitarskom dužnošću objaviti ovo pismo.
Čini se da ga je napisala osoba koja je zaposlena u tom skloništu ali iz straha pred gubitkom radnoga mjesta želi ostati anonimna.
A vi, dragi čitatelji, prosudite, zaključite, dodajte svoja saznanja. I pitajte gradsku upravu koja novcem poreznih obveznika financira rad gradskog Skloništa za napuštene životinje u Dumovcu - kani li u vezi s potresnim navodima iz pisma, i što to, poduzeti?
Ana Horvat
predsjednica DRUGE PRILIKE
Jeste li Vi spremni na istinu O AZILU DUMOVEC??
Ovim pismom se želi ukazati na stvari i na ponašanja pojedinih ljudi prema životinjama i drugim živim bićima u azilu Dumovec.
Sami prosudite o kvaliteti i stručnosti vođenja Gradskog Skloništa.
- pristigle ženke pasa i mačaka iako u visokom stupnju graviditeta(pred sam porod) operiraju se po dolasku a izvađeni plodovi se već miču i bivaju usmrćeni injekcijom
- leševi pasa i mačaka odlažu se u škrinju uz smrznute kobasice koje služe za prehranu životinja
- štenci za koje se nitko ne informira usmrćuju se po dolasku
- neke osobe u skloništu bez kvalifikacija za potrebno radno mjesto su promaknute nakon intimne veze sa voditeljicom skloništa
- hrana koju jedu psi nestaje na očigled (jedna vreća hrane košta oko 230 kn), naručuje se 30 vreća svakih 5-6 dana,također i ostali lijekovi i medikamenti iz ambulante se godinama kradu!! (o tome znaju šefovi)
- služba za hvatanje životinja divlje životinje donosi u sklonište koje tamo borave po par dana iako možda boluju od bjesnoće
- Karantena skloništa se ne provodi iako je bilo nekoliko slučajeva bjesnoće pasa, a to se zataškava s razlozima
- Djelatnici koriste službeno vozilo u privatne svrhe kao što su prijevoz namještaja, razvažanje prijatelja i cura po gradu, servisiranje prohtjeva voditeljice skloništa
- Djelatnici naručuju razne uredske artikle i medicinske potrepštine u privatne svrhe koji redovito oštećuju firmu za tisuće kuna godišnje..npr, vitamini za potrebe djelatnika od 100 kn po kutiji mjesečno oko 5-6 komada,pribor za školu za djecu
- U azilu ne nestaju samo materijalna sredstva već i novci koji se uredno kradu iz sefa ( novci su donacija građana Grada Zagreba, koji na akcijama ubacuju u kutije i poklanjaju svoj novac za pse ,a novac završi u tuđem džepu,psi su i dalje gladni...) o tome se nitko ne obavještava, policija a ni uprava zoo vrta da se ne nađu druge nepravilnosti
- prostori u kojima obitavaju životinje dezinficira se vrlo jakim dezinficijensom od kojeg životinje kašlju i dobivaju lezije po tijelu.
- voditeljica skloništa TATJANA ZAJEC je oko 8 godina imala psa “NERU“ koju nikada nije prijavila na svoje ime.Osim što je svake godine kujica cijepljena protiv bjesnoće i zaraznih bolesti na račun firme kujica je bila teško bolesna.Troškove preskupog liječenja snosila je firma jer se pas vodi pod sklonište..radilo se o nekoliko tisuća kuna mjesečno…za što postoje računi.
- sklonište provodi akcije skupljanja donacija pod izlikom nabavke infuzomata a ustvari životinje dobivaju infuziju tako što se bočica veže selotejpom i zavojima za vrata ormara,a stalak je bio kod „NERE“ doma.
- Psi u kavezima dobivaju jednu zdjelu hrane bez obzira da li ih je 3 ili 7, i hrane se najjeftinijom suhom hranom koju djelatnici kupe u zamjenu za hranu koju uzimaju tj kradu sa posla na kile doma
- po zimi dio pasa nema osiguran ulaz u zgradu i voda im se u zdjelicama smrzava tako da mogu piti dok se voda u zdjelicama ne smrzne a ostatak dana i noći su žedni
- doktori ne obavljaju ni dnevnu „vizitu“ pregled životinja tako da eventualno bolesne životinje ovise o procjeni radnika od kojih neki imaju samo osnovnu školu ili su recimo neke struke totalno nevezane za veterinu. Često su bolesne ili ranjene a da se za to ne zna danima.
- Preko intimnih veza sa voditeljicom brzo se napreduje, dokazan slučaj gdje je djelatnik brzo promaknut bez ikakvih kvalifikacija
- Voditeljica sama iznosi lažna bolovanja a u to vrijeme se provodi po koncertima van Hrvatske za što postoje slike i dokazi
- djelatnici se grubo odnose prema životinjama,udaraju ih nogama,polijevaju ledenom vodom iz miniwasha dok peru kaveze,guše na lajni dok ih izvode van ili prebacuju te koriste pretjeranu silu pri obuzdavanju životinja,ako se životinje potuku u njihovom prisustvu zvjerski ih udaraju u glavu nogama štapovima ili lajnama. Za što postoje snimke.
- nakon čišćenja kaveza ledenom vodom životinje ostaju mokre satima bilo ljeto ili zima
- unutarnji kavezi su veličine 1 m sa 1,5 u kojem često završe asocijalni psi koji su redom preveliki kao što su šarplaninci ili doge a žive u tim kavezima pod umjetnim svjetlom u polumraku na mokrom podu
- Prije dolaska veterinarske inspekcije ili novinara sređuju se sve stvari koje bi im zapele za oko
- Djelatnici po uputama u izjavama moraju htjeli ili ne lagati o stanju i situaciji u skloništu
- leševi pasa odvoze se u dogovoru sa veterinarskim higijenskim servisom tako da se u njihovom spremištu gubi svaki trag brojnim životinjama,brojke se penju na 50 ili više godišnje
- u zataškavanju istine sudjeluju svi djelatnici koji se boje za svoje radno mjesto i često izvode eutanazije po nalozima doktora kojih u radno vrijeme vikendima nema na poslu
- eutanazije provode ljudi koji za to nisu ovlašteni kao što su elektrotehničari,nkv radnici,veterinarski tehničari nezavršeni srednjoškolci koji u odsustvu doktora također određuju terapiju, doze lijekova i liječe životinje!!!
- djeca koja u sklonište dolaze na edukaciju nemaju adekvatnu zaštitu i sigurnost dok su tamo, jer edukaciju provodi samo 1 osoba na njih 30, a o higijeni unutar prostorija bolje da se ne priča.
- teško ranjene životinje koje pristignu u sklonište u petak popodne borave u kavezima trpeći bolove do ponedjeljka ujutro bez i jedne doze analgetika i dozivajući pomoć da bi je tek odveli na veterinarski fakultet u ponedjeljak oko 11 sati
- za uređenje okoliša skloništa potrošeno je oko 18000 kuna na kupovinu cvijeća i ukrasnog grmlja, koje na tom terenu ne uspijeva i propada trošeći pritom ogromne količine vode,dok se životinjama voda nalijeva u posude jednom dnevno
- za uređenje uprave potrošeno je više 100000 kuna bez i jednog drugog natječaja naravno rodbinskim vezama
- fekalije koje čistači skupe u tačke odvoze se i istovaraju u rupu koju je iskopao bager koja se zatrpa kad se napuni, bez ikakve druge sanacije. Ta rupa se nalazi blizu kanala sa vodom.
- voditeljica skloništa provodi sustavno maltretiranje ili mobing nad zaposlenicima kako na vjerskoj tako i na nacionalnoj osnovi. Također vrijeđa zaposlenike koji su niže rangirani (svi) na prost i ponižavajući način.
- jedan od djelatnika je nestručno koristio pušku za uspavljivanje na paru odbjeglih štenaca danima, gađajući ih iglama sa anestetikom tjedan dana
- vozilo koje je kao donacija Grada Zagreba i tvrtke Nestle darovano skloništu ne služi prijevozu životinja nego osobno voditeljici!!!! Svaki dan ide kući i obavlja druge privatne stvari sa vozilom Grada Zagreba a Zagreb joj uredno plaća prijevoz na plaći ha ha !!!
- pristigli mačići i oni omaceni u azilu se eutanaziraju bez ikakvih bilješki
- mjesečno se isplaćuje oko 2,500 kn ili više " NA RUKE" Sari Marević za obuku i socijalizaciju pasa iako ona radi sa dva do tri psa po dva sata tjedno ..tečaj u registriranoj školi za pse traje nekoliko tjedana i po psu košta 350 kuna. Često psi ne nađu udomitelja usprkos "školovanju".. pse koje ona ne uspije socijalizirati na njen prijedlog se uspavljuje. Također je sklonište za program "socijalizacijom do udomljenja" za socijalizaciju pet pasa potrošilo 25000 kn. Psi su ostali divlji, neudomljeni i projekt je propao.
- TATJANA ZAJEC naređuje tzv. hvatačima da na terenu cijepe pse protiv bjesnoće što smije isključivo ovlašteni veterinar. Također je naredila djelatnicima da u njenom odsustvu cijepe pse iz skloništa i potpisuju nju uz korištenje njenog faksimila.Kad je upozorena da je eto kazneno djelo prijetila je djelatnicima. Sve se nastavilo i dalje je ostala ista praksa.
Nadređeni su jako dobro upoznati sa stanjem i situacijom u azilu a ništa ne žele poduzimati za boljitak životinja i osoblja iz samo njima opravdanih razloga.
Tražimo pomoć nadležnih službi da POMOGNU DA KONAČNO PRESTANU KRAĐE NOVACA NAS GRAĐANA U AZILU, KRAĐE HRANE I OSTALIH NAVEDINIH STVARI!
PRESTANAK MOBBINGA (NEHUMANOG ODNOSA PREMA DJELATNICIMA ) i tražimo odgovorne Tatjane Zajec da se pokrenu (a manje ljubuju) koja svojim ne stručnim i polu privatnim upravljanjem vodi Azil Dumovec u propast kao što i svojim suludim naredbama šteti ugledu samog azila te njihovoj matičnoj ustanovi Zoo vrt Zagreb.
Nitko nije nedodirljiv.
PRIJATELJI ŽIVOTINJA:
Opskurne šinteraje prikažu kao azile i uzmu gradski novac
JUTARNJI LIST, 07.01.2011
Piše: Sergej Trajković
ZAGREB - Više od stotinu gradova krši Zakon o zaštiti životinja prema kojemu su prije točno dvije godine trebali riješiti zbrinjavanje i skrb napuštenih životinja, odnosno izgraditi skloništa , ali to nisu učinili.
Ugovori o financiranju
Osim toga, državno odvjetništvo vodi istragu o nedavno registriranim skloništima u sisku, pakracu, velikoj gorici i karlovcu zbog sumnji u kršenje zakona kojim su propisani osnovni uvjeti držanja i skrbi za životinje te uvjetima pod kojima su vlasnici tih skloništa s lokalnim vlastima potpisali ugovore o financiranju.
Do sada je registrirano svega 14 skloništa za napuštene pse i mačke iako imamo 127 gradova, a i mnogi od njih ne zadovoljavaju uvjete koji su propisani zakonom nemaju informativni centar, adekvatan prostor i skrb, karantenu, uređen okoliš, osoblje i opremu, a rad skoništa i vođenje evidencije životinja je netransparentno.
Prilika za zaradu
- Mnogi su vidjeli priliku za zaradu i na brzinu krenuli u osnivanje azila, nadajući se gradskom novcu. preko veza su dobili koncesije, ali nisu ispunili osnovne zakonske uvjete za držanje životinja. mnogi od tih 14 skloništa su ustvari bivši šinteraji ili privatne veterinarske stanice u koje lokalne vlasti ulupavaju milijune. za taj novac su već mogli izgraditi prava skloništa pa njegov nedostatak nije opravdanje.
Riječ je o mutnim poslovima i pogodovanju različitim privatnim osobama koje su registrirale skloništa. državnom odvjetništvu i inspekciji ministarstva poljoprivrede prijavili smo novoosnovana skloništa u sisku, velikoj gorici, pakracu i karlovcu. zanimljivo je da je veterinarska inspekcija ustanovila da je sve u redu, ali općinska državna odvjetništva su otkrila desetak slučajeva kršenja zakona. za sve imamo pismene dokaze. osim sumnjivo sklopljenih ugovora i upitnih uvjeta pod kojima ta skloništa rade, rad većine njih, osim zagrebačkog dumovca, zavijen je velom tajne. nemoguće je dobiti na uvid ugovore, evidenciju ulaza i izlaza, odnosno broj ulovljenih i broj udomljenih pasa, troškovnik za hranu, lijekove, veterinarsku skrb... - upozorava luka oman iz udruge prijatelji životinja.
Najlošije je stanje, kažu zaštitari životinja, u sisku koji problem napuštenih životinja rješava po starom sistemu, šinterajima, te u bjelovaru gdje su vlasti poručile da će napuštene pse slati u karlovački azil?! o azilu u karlovcu, gdje se psi međusobno grizu zbog nedostatka prostora, te katastrofalnim higijenskim uvjetima, u medijima se pisalo još prije dvije godine. no, problem nije riješen.
Novi pravilnik
Ministarstvo poljoprivrede nedavno je svim županijama (opet) poslalo dopis kojim obvezuje jedinice lokalnih ili regionalnih samouprava na osnivanje skloništa za životinje, a ove godine planiraju i donošenje novog pravilnika o skloništima. što će taj pravilnik sadržavati, nismo uspjeli doznati.
Lokalne vlasti, pak, tvrde da je problem u tome što imaju sve manje novca, a opremljeno sklonište koje zadovoljava propisane zakonske uvjete košta dva milijuna kuna.
Azili udruga za zaštitu životinja također su prepuni, pa su u većini gradova i općina psi i mačke ostavljeni da ugibaju na ulici, stradavaju pod kotačima automobila ili, što je najčešći slučaj - da se za njih “pobrinu” lovci.
Subića, hrvatski pjesnici o životinjama
U izdanju VBZ Zagreb, u biblioteci Pjesništvo, izišla je antologija «Subića», koju je sastavila Ana Horvat, književnica i zaštitarka životinja, osnivačica i predsjednica udruge «Druga prilika»
Riječ je o antologiji hrvatske poezije nadahnute životinjama napisane od 13./15. stoljeća do danas. Antologija prati hrvatsko pjesništvo od animalisitčkih pjesama napoznatog glagoljaša i Tužaljke protiv ubojice psa Mora Marka Marulića, preko Balada o zaklanim ovcama Dragutina Tadijanovića, do današnjih dana. Među zastupljenim autorima kao što su Petar Zoranić, Fran Krsto Frankopan, Silvije Strahimir Kranjčević, Vladimir Nazor, Miroslav Krleža, Antun Branko Šimić, Dobriša Cesarić, Nikola Šop, Ivan Goran Kovačić, Vesna Parun, Boro Pavlović, Višnja Stahuljak, Zlatko Tomičić, Zvonimir Balog, Petar Gudelj, Danijel Dragojević, Alojz Majetić, Branislav Glumac, Dubravko Horvatić, Luko Paljetak i Ana Horvat, zastupljen je i Tomislav Marijan Bilosnić, književnik koji živi u Zadru.
Predgovor antologiji napisao je Branislav Glumac, a pogovor Alojz Majetić.
Prva hrvatska animalistička antologija poezije tiskana je uz potporu Ministarstva kulture RH i Društva hrvatskih književnika. Želja nakladnika i antologičarke je da čitateljima i ljubiteljima životinja i onima koji samo poštuju životinjsko pravo na život bez patnje i ubijanja, dobiju uvid u bogato hrvatsko animalističko pjesništva. Jer, kao što je mudro ustvrdio Ghandi, civilizacijski napredak jednog naroda najbrže i najbolje se može prepoznati kroz odnos tog naroda prema – životinjama. Barem što se pjesnika tiče – Hrvatska je, doista, civilizirana zemlja! U antologiji je na 440 stranica, s ukupno 543 pjesme,predstavljeno 165 hrvatskih pjesnika koji su s ljubavlju, divljenjem i suosjećanjem pisali o životinjama.
Akademija-Art.hr, 6. 3. 2011.
13.svibnja 2011. Hrvatski radio, Prvi program, emisija o književnosti KUTIJA SLOVA, razgovor urednice Karoline Lisak Vidović o antologiji SUBIĆA, hrvatski pjesnici o životinjamas antologičarkom Anom Horvat
Književnica i zaštitarka životinja (osnivačica i predsjednica udruge DRUGA PRILIKA) Ana Horvat (www.ana-horvat-poetry.net, www.pjesnici-ane-horvat.net) godinama je radila na izboru građe za antologiju/panoramu hrvatske poezije nadahnute životinjama, primjerice, od Tužaljke protiv ubojice psa Mora Marka Marulića iz 15. stoljeća – do Balade o zaklanim ovcama Dragutina Tadijanovića i mnogih drugih pjesnika 20. i 21. stoljeća pod naslovom SUBIĆA, hrvatski pjesnici o životinjama.
V.B.Z. iz Zagreba nakladnik je SUBIĆA, a Ervin Jahić urednik. Predgovor antologiji napisao je Branislav Glumac, a pogovor Alojz Majetić. Knjiga je uz potporu Ministarstva kulture RH nedavno izašla iz tiska i može se kupiti u svim knjižarama V.B.Z.-a i ostalim većim knjižarama.
Želja antologičarke i nakladnika je da oni koji vole životinje i oni koji samo poštuju životinjsko pravo na život bez patnji i ubijanja, dobiju uvid u bogato hrvatsko animalističko pjesništvo. Jer, kao što je mudro ustvrdio Mahatma Gandhi: Civilizacijski napredak jednog naroda najbrže i najbolje se može prepoznati kroz odnos tog naroda prema – životinjama.
Barem što se pjesnika tiče – Hrvatska je, doista, civilizirana zemlja!
U SUBIĆIMA je na 440 stranica predstavljeno s 543 pjesama 165 hrvatskih pjesnika koji su s ljubavlju, divljenjem i suosjećanjem pisali o životinjama.
